Koronarna angioplastika
Kod 5.179 pacijenata sa stabilnom koronarnom bolešću, otvaranje suženja nije smanjilo broj srčanih udara ni smrtnih ishoda. Kod osobe koja ima srčani udar, isti zahvat spasava život. Gotovo svaka rasprava o stentovima nastaje iz mešanja te dve situacije.
O ovom odeljenju
Kod 5.179 pacijenata sa stabilnom koronarnom bolešću i pozitivnim testom opterećenja, otvaranje suženja nije smanjilo broj srčanih udara ni smrtnih ishoda, a posle sedam godina dve grupe su i dalje bile izjednačene, sa 12,7 odsto umrlih posle invazivnog pristupa i 13,4 odsto posle samo lekova. Isti zahvat, izveden kod osobe usred srčanog udara, spasava život. Obe rečenice su tačne, opisuju istu intervenciju, a gotovo svaka nedoumica koju pacijenti imaju oko stentova nastaje iz njihovog mešanja.
Besplatna konsultacija
Pitajte šta bi stent zaista učinio za Vas
Da li ste stabilni ili nestabilni odlučuje o najvećem delu ovoga. Isto tako i koliko imate bolova u grudima i koliko lekova već uzimate. Pošaljite snimke koronarografije ako ste je imali, svaki test opterećenja ili CT koronarnih arterija, skorašnji EKG, nalaze krvi i kompletan spisak lekova sa dozama. Kardiolog pregleda dokumentaciju i kaže Vam šta bi stent promenio, šta ne bi i koje su alternative, uključujući tablete i bajpas operaciju. Bez naknade, bez obaveze, a koordinator odgovara na Vašem jeziku.
Dve intervencije, jedno ime
Koronarna angioplastika znači uvođenje žice u srčanu arteriju, naduvavanje malog balona unutar suženja i ostavljanje metalne mrežaste cevčice koja ga drži otvorenim. Mehanika je identična, ko god da je na stolu. Ono što se potpuno razlikuje jeste razlog zbog kog se to radi.
Kod srčanog udara arterija se zatvorila i mišić odumire iz minuta u minut. Otvaranje to zaustavlja. Kod stabilne bolesti arterija je sužena, ali ništa ne odumire, pa otvaranje leči simptom, a ne bolest.
Sve što pacijent pročita o stentovima dobija smisao kada je ta podela jasna, a vrlo malo toga ima smisla pre toga. Novinski naslov koji kaže da stentovi ne pomažu opisuje stabilnu bolest. Kardiolog koji kaže da je stent nekome spasao život opisuje srčani udar. Oboje tačno prenose dokaze i oboje opisuju različitog pacijenta. Nijedan nije nepošten, a čitalac koji ne zna o kojoj se situaciji govori ostaje s utiskom da je ova oblast u haosu, iako nije. Postoji i srednja kategorija. Nestabilan bol u grudima i manji oblik srčanog udara nalaze se između ta dva stanja, i dokazi tu podržavaju brzo delovanje, mada se hitnost meri danima, a ne minutima. Ako je lekar upotrebio reči nestabilna angina pektoris ili infarkt bez ST elevacije, pripadate toj srednjoj grupi i dokazi o stabilnoj bolesti navedeni ispod ne opisuju Vas.
Stabilna bolest
Najveća studija ikada sprovedena o ovom pitanju nasumično je rasporedila 5.179 pacijenata sa umerenom ili teškom ishemijom na testovima, ili na ranu koronarografiju sa stentiranjem ili bajpasom gde je bilo izvodljivo, ili na lekove kao prvi korak uz intervenciju samo ako tablete ne pomognu. Svi u obe grupe dobili su potpuno medikamentno lečenje. Rezultate ispod čitajte kao celinu, jer glavni nalaz i ograde stoje u različitim redovima.
Ova tabela se pomera bočno na uskom ekranu. Prevucite da biste videli sve kolone.
| Ishod | Prvo intervencija | Prvo lekovi | Tumačenje |
|---|---|---|---|
| Srčani događaji posle šest meseci | 5,3 odsto. | 3,4 odsto. | Rano lošije uz intervenciju, a razlika od 1,9 poena bila je stvarna. Štetu nosi sama intervencija. |
| Srčani događaji posle pet godina | 16,4 odsto. | 18,2 odsto. | Razlika od 1,8 poena u suprotnom smeru, sa rasponom koji ide od koristi do štete. Studija nije dokazala dobit. |
| Smrtni ishodi tokom studije | 145 smrtnih ishoda. | 144 smrtna ishoda. | Identično, sa odnosom rizika od 1,05 tokom medijane od nešto više od tri godine. |
| Smrtni ishodi posle sedam godina | 12,7 odsto. | 13,4 odsto. | I dalje identično, uz odnos rizika od tačno 1,00. Smrtni ishodi srčanog porekla bili su niži posle intervencije, a ostali smrtni ishodi viši. |
| Angina pektoris, kod pacijenata koji su je imali svakodnevno ili nedeljno | Poboljšanje od 8,5 poena posle tri meseca. | Poboljšanje od 0,1 poena. | Ovde stentiranje opravdava svoje mesto. Korist za simptome je velika kod osoba sa tegobama. |
| Angina pektoris, kod pacijenata koji je nisu imali | Gotovo bez promene. | Gotovo bez promene. | Otprilike trećina učesnika studije nije imala bol u grudima na početku i oni nisu dobili ništa merljivo. |
Tim sedmogodišnjim brojkama pripada još jedna rečenica, jer se ponekad citiraju selektivno. Smrtni ishodi srčanog porekla bili su niži posle rane intervencije, 6,4 odsto naspram 8,6 odsto, a smrtni ishodi iz svih ostalih uzroka bili su viši, 5,6 odsto naspram 4,4 odsto. To dvoje se poništava, zbog čega ukupan broj nije promenjen, a navođenje prvog podatka bez drugog pogrešno bi prikazalo studiju.
Studija sa placebom
Olakšanje simptoma je najteža stvar u medicini za pošteno merenje, jer pacijent koji zna da mu je upravo postavljena metalna cevčica u srčanu arteriju oseća se bolje iz razloga koji nemaju veze sa protokom krvi. Kardiologija je tu uradila nešto neobično. Sprovela je placebom kontrolisanu studiju jedne intervencije.
Trista jedan pacijent sa stabilnom anginom pektoris i zaista uskim suženjem dobio je sedaciju, postavljen im je kateter, a zatim su ili dobili stent ili nisu, ne znajući šta od toga. Svi su prethodno prekinuli lekove za anginu pektoris, pa je poređenje bilo stent naspram ničega. Dvanaest nedelja kasnije prosečan skor simptoma angine bio je 2,9 u grupi sa stentom i 5,6 u placebo grupi, na skali na kojoj viša vrednost znači lošije, a odnos šansi u korist stenta bio je 2,21.
To je stvaran i važan rezultat, ali uži nego što izgleda. Studija je trajala dvanaest nedelja i merila je samo simptome. Njeni pacijenti su prekinuli sve tablete, pa Vam ne govori da li je stent bolji od dobre terapije lekovima, i ne govori ništa o srčanim udarima ili preživljavanju, što je pitanje na koje studija nikada nije ni bila napravljena da odgovori. Zajedno sa većom studijom iznad, slika je dosledna. Stent kod stabilne bolesti je lečenje bola u grudima. Deluje, deluje bolje od uverljivog placeba i ne produžava život.
Stent naspram bajpasa
Kada je zahvaćeno više arterija ili kada je u pitanju glavno stablo leve koronarne arterije, poređenje nije stent naspram tableta. To je stent naspram operacije, a odgovor zavisi od toga koje su arterije zahvaćene, a ne od neke opšte nadmoći jednog nad drugim.
Ova tabela se pomera bočno na uskom ekranu. Prevucite da biste videli sve kolone.
| Situacija | Šta je utvrđeno | Šta to znači za Vas |
|---|---|---|
| Tri obolele arterije, posle deset godina | Smrtni ishod kod 28 odsto posle stentiranja i 21 odsto posle operacije, odnos rizika 1,42. | Ovde operacija pobeđuje, i to dovoljno ubedljivo da treba da bude ponuđena i objašnjena, a ne samo pomenuta. |
| Bolest glavnog stabla, posle deset godina | Smrtni ishod kod 27 odsto posle stentiranja i 28 odsto posle operacije, odnos rizika 0,92. | U toj studiji nema razlike. Ovo je jedino mesto gde se stentiranje održalo po preživljavanju tokom jedne decenije. |
| Bolest glavnog stabla, posle pet godina u novijoj studiji | Kombinovani ishod bio je 22,0 odsto naspram 19,2 odsto, što se nije značajno razlikovalo. Smrtni ishod iz bilo kog uzroka bio je 13,0 odsto naspram 9,9 odsto. | Dokazi kod bolesti glavnog stabla nisu jednoglasni, što je razlog da kardiološki tim pogleda Vaš slučaj umesto da primeni pravilo. |
| Dodatne intervencije kasnije | Ponovna revaskularizacija iznosila je 16,9 odsto posle stentiranja i 10,0 odsto posle operacije u toj istoj studiji. | Stentiranje znači više povrataka u salu za kateterizaciju, bez obzira na to šta pokazuje poređenje preživljavanja, i to vredi odmeriti ako živite daleko od takve ustanove. |
| Moždani udar | Cerebrovaskularni događaji bili su ređi posle stentiranja, 3,3 odsto naspram 5,2 odsto. | Razmena ide u oba smera, a ovo je kolona koja je nekim pacijentima najvažnija. |
Uz desetogodišnje brojke ide jedno upozorenje. Stentovi korišćeni u toj studiji bili su prve generacije i ugrađivani su između 2005. i 2007. godine, a tehnologija stentova se od tada znatno promenila, pa se ne zna da li bi savremeni stent zatvorio razliku kod trosudovne bolesti i niko ne treba da Vam tvrdi da jeste.
Tokom srčanog udara
Sve navedeno iznad odnosi se na pacijenta koji ima vremena za razmišljanje. Kod velikog srčanog udara arterija je zapušena, mišić koji ona hrani odumire, a celo pitanje postaje koliko brzo se začepljenje može ukloniti.
Klasični dokazi objedinili su 23 randomizovane studije sa 7.739 pacijenata, upoređujući mehaničko otvaranje arterije sa rastvaranjem ugruška lekovima, a smrtni ishod u kratkom roku javio se kod 7 odsto pacijenata lečenih angioplastikom i 9 odsto onih koji su dobili lekove za razgradnju ugruška. Ponovni srčani udar desio se kod 3 odsto naspram 7 odsto, moždani udar kod 1 odsto naspram 2 odsto, a sve troje zajedno kod 8 odsto naspram 14 odsto. Svaka od tih razlika bila je statistički ubedljiva.
Ta analiza je sada stara, koristila je balon angioplastiku u vremenu pre savremenih stentova, a svi njeni pacijenti bili su podobni za lekove koji rastvaraju ugrušak, pa apsolutne brojke ne treba čitati kao predviđanje onoga što bi se danas desilo Vama. Ipak je uspostavila standard lečenja po kom danas radi svaka hitna služba na svetu, a to je da se pacijent sa zapušenom arterijom što brže dopremi u salu za kateterizaciju. Ono što to praktično znači jednostavno je i vredi reći otvoreno. Bol u grudima koji je jak, traje duže od nekoliko minuta i praćen je znojenjem, nedostatkom vazduha, mučninom ili bolom koji se širi u ruku ili vilicu jeste razlog za hitnu pomoć, a ne za zakazivanje pregleda. Vreme je mišić, a lečenje opisano u ovom odeljku deluje samo dok ima mišića koji se može spasti.
Šta može poći naopako
- Oštećenje srčanog mišića tokom zahvata. Male količine mišića mogu se izgubiti kada se pritisne bočna grana ili kada delići otputuju nizvodno. To je glavni razlog zašto je velika studija o stabilnoj bolesti pokazala više događaja u prvih šest meseci kod pacijenata upućenih na intervenciju, i to je šteta koju treba odmeriti prema dobitku u simptomima.
- Krvarenje ili oštećenje na mestu uvođenja katetera. Modrice su česte. Pristup preko ručnog zgloba umesto preko prepona znatno je smanjio ozbiljna krvarenja i vredi pitati koji je put planiran za Vas.
- Stvaranje ugruška unutar stenta. Retko i ozbiljno, ispoljava se kao srčani udar. Lekovi protiv zgrušavanja opisani ispod postoje gotovo isključivo da bi to sprečili, zbog čega je njihov raniji prekid opasan na način na koji prekid većine tableta nije.
- Ponovno suženje unutar stenta. Ožiljno tkivo raste kroz mrežicu tokom meseci. Savremeni stentovi obloženi lekom to su znatno smanjili, mada nisu ukinuli, a obično se javlja kao povratak bola u grudima koji ste imali ranije.
- Oštećenje bubrega od kontrastnog sredstva. Kontrast je težak za bubrege koji su već pod opterećenjem. Tečnost pre i posle zahvata i najmanja korisna doza su standardne mere zaštite, a Vaša bubrežna funkcija treba da bude proverena pre nego što Vas iko zakaže.
- Cepanje arterije. Retko, odmah se prepoznaje na ekranu i rešava postavljanjem stenta preko mesta cepanja, mada vrlo retko znači odlazak na hitnu bajpas operaciju, što je jedan od razloga zašto se ovi zahvati rade tamo gde postoji tim kardiohirurga.
- Moždani udar. Redak u ovim okolnostima i ređi nego posle bajpas operacije u studijama koje su ih direktno upoređivale.
Sam dan zahvata
Lekovi protiv zgrušavanja
Stent je goli metal dok ga ne prekrije Vaša sopstvena sluznica, a do tada se na njemu može stvoriti ugrušak. Zbog toga se zajedno daju dva antiagregacijska leka. Koliko dugo uzimate oba jeste jedno od pitanja koja se najaktivnije proučavaju u kardiologiji, a odgovor postaje sve kraći.
Zašto duže nije prosto i bezbednije
Studija sa 9.961 pacijentom koji su već bez problema završili godinu dana uporedila je nastavak drugog leka još osamnaest meseci sa njegovim prekidom. Ugrušci u stentu pali su sa 1,4 odsto na 0,4 odsto, a srčani udari sa 4,1 odsto na 2,1 odsto, oba velika smanjenja, dok su umerena ili teška krvarenja porasla sa 1,6 odsto na 2,5 odsto, a smrtni ishod iz bilo kog uzroka bio je 2,0 odsto uz duže lečenje naspram 1,5 odsto bez njega. Dva leka zajedno kupuju zaštitu od zgrušavanja i naplaćuju je krvarenjem, i u tome je cela priroda ove odluke.
Noviji pristup
Objedinjujući šest studija i 23.256 pacijenata, istraživači su ispitali izostavljanje aspirina posle oko tri meseca uz nastavak samo jednog jačeg antiagregacijskog leka, a veliki srčani i moždani događaji nisu bili češći, 2,8 odsto naspram 3,2 odsto. Ozbiljna krvarenja pala su za više od polovine, sa 2,1 odsto na 0,9 odsto, a smrtni ishod iz bilo kog uzroka takođe je bio niži, 0,9 odsto naspram 1,2 odsto. Pacijenti kojima je iz drugog razloga potreban varfarin ili sličan lek bili su isključeni iz svih tih studija, pa se ništa od ovoga ne odnosi na njih.
Šta zapravo treba da uradite
Nikada sami ne prekidajte nijedan od ta dva leka. Navedena studija je utvrdila porast ugrušaka u stentu i srčanih udara u tri meseca posle prekida drugog leka, čak i kada je prekid bio planiran, zbog čega stomatolog ili hirurg koji Vas zamoli da ih pauzirate treba da razgovara sa Vašim kardiologom, a ne sa Vama. Dobijte plan u pisanom obliku pre povratka avionom, sa nazivima oba leka, obe doze, datumom prekida drugog leka i imenom osobe koja ga kontroliše.
Ko ima najviše koristi
- Svako ko ima veliki srčani udar. Najjasnija indikacija u celoj kardiologiji, gde minuti znače, a korist je preživljavanje, a ne udobnost.
- Svako sa nestabilnim simptomima. Bol u grudima u miru, bol koji se brzo pogoršava ili manji srčani udar. Delovanje u roku od nekoliko dana ovde je podržano, iako sat otkucava sporije nego kod velikog udara.
- Osoba sa čestom anginom pektoris uprkos dobroj terapiji tabletama. Tu su dokazi o stabilnoj bolesti zaista pozitivni. Pacijenti sa svakodnevnim ili nedeljnim bolom u grudima dobili su 8,5 poena na skali simptoma naspram gotovo ničega kod onih lečenih samo lekovima.
- Osoba koja ne podnosi lekove. Lekovi za anginu pektoris izazivaju umor, vrtoglavicu i usporen puls, a pacijent koji ne može da uzima dovoljne doze u drugačijem je položaju od onog koji nikada nije ni pokušao.
- Pacijent kod kog je pokazano da suženje ima značaj. Merenje pritiska žicom kroz suženje razdvaja ona koja ograničavaju protok krvi od onih koja samo deluju upečatljivo na slici.
Obratite pažnju ko nedostaje na tom spisku. Osoba bez simptoma, ili sa simptomima koji su već kontrolisani tabletama, kod koje je suženje nađeno na snimku. Dokazi kažu da stent neće dodati godine takvom životu, a lekar koji tvrdi suprotno ide dalje od onoga što studije podržavaju.
Ostala suženja
Jedna stvar je ovde važna za pacijenta. Ovi dokazi pripadaju hitnim okolnostima. Oni ne govore ništa o traženju i stentiranju suženja kod stabilne osobe, a to je situacija kojom su se bavile studije sa početka ove stranice.
Pitanja koja treba postaviti
- Da li sam stabilan ili nestabilan. Jedino pitanje koje određuje koja polovina ove stranice se odnosi na Vas, i ono koje većina pacijenata nikada ne postavi.
- Da li je ovo da bih se bolje osećao ili da bih duže živeo. Pitajte baš tim rečima. Jasan odgovor mnogo govori i o lekaru i o planu.
- Da li je suženje izmereno žicom za pritisak. Ako nije, pitajte zašto, jer procena na oko sa slike redovno precenjuje koliko suženje ograničava protok.
- Da li već uzimam najbolju moguću terapiju. Studije o stabilnoj bolesti upoređivale su stentiranje sa potpunim medikamentnim lečenjem, a pacijent na jednoj maloj dozi jednog leka nije dobio to lečenje.
- Koliko je arterija zahvaćeno i da li je konsultovan hirurg. Trosudovna bolest je mesto gde je bajpas operacija imala prednost u preživljavanju posle deset godina, i taj razgovor treba da se desi pre nego što se stent ugradi.
- Koliko dugo će mi trebati oba leka protiv zgrušavanja. Zatražite da Vam se pre odlaska zapišu nazivi oba leka, obe doze i datum prekida drugog leka.
- Ručni zglob ili prepona. Pristup preko ručnog zgloba manje krvari i omogućava Vam da ranije sednete, a u nekim slučajevima postoje dobri razlozi za preponu. Pitajte koji pristup i zašto.
Kada je bajpas bolji
Operacija nosi i sopstvenu cenu, i iste studije su je pokazale. Moždani udar je bio ređi posle stentiranja, 3,3 odsto naspram 5,2 odsto u jednom poređenju kod bolesti glavnog stabla, a oporavak od operacije traje nedeljama, a ne danima. Pošten razgovor imenuje obe strane.
Oporavak i povratak avionom
Oporavak je ovde najbrži od svih lečenja opisanih na ovom sajtu. Planirana intervencija preko ručnog zgloba često znači povratak kući istog dana, a gotovo uvek do sledećeg jutra. Ješćete u roku od sat vremena, a hodati u roku od nekoliko sati.
Mesto pristupa određuje ograničenja prve nedelje. Punkcija na ručnom zglobu znači da tom rukom nekoliko dana ne treba snažno stezati ni podizati terete, uz praćenje otoka podlaktice. Punkcija u preponi znači duže ravno ležanje u bolnici, izbegavanje naprezanja i stepenica nekoliko dana i prijavljivanje svake kvržice koja pulsira. Modrice na oba mesta su normalne i prošire se pre nego što izblede. Vožnja se nastavlja posle otprilike nedelju dana kod planirane intervencije, a kasnije posle srčanog udara, i povratak na posao prati isti obrazac. Kardiološku rehabilitaciju pacijenti preskaču, a ne bi smeli, jer nadzirana fizička aktivnost posle srčanog udara ili stenta čini više za Vaših narednih deset godina nego sam stent. Let se obično odobrava u roku od nekoliko dana posle planirane intervencije, a posle oko dve nedelje nakon srčanog udara, pod uslovom da je mesto punkcije smireno, da nije bilo bola u grudima i da je provera bubrežne funkcije uredna. Neko Vas pregleda i upiše taj datum. Nosite karticu stenta i nazive dva leka u ručnom prtljagu, jer nijedno od toga ne želite da rekonstruišete po sećanju u stranoj hitnoj službi.
Lekovi su sada lečenje. Statini, lekovi za krvni pritisak i par antiagregacijskih lekova rade posao sprečavanja sledećeg događaja, a stent ne radi ništa od toga. Pacijenti koji to razumeju uzimaju svoje tablete. Pacijenti koji veruju da je arterija popravljena ponekad ne uzimaju, a razlika između te dve grupe tokom naredne decenije veća je od razlike koju može da napravi bilo koja intervencija sa ove stranice.
Kako čitati ponudu
Na ovoj stranici nema nijedne cifre. Iznos ovde zavisi gotovo u potpunosti od toga koliko stentova će Vam biti potrebno i koliko su suženja složena, a nijedno od toga se ne zna dok kardiolog ne pogleda Vaše arterije. Šest stvari koje treba utvrditi u pisanom obliku. Da li je dijagnostička koronarografija uključena u iznos, s obzirom na to da mnogi pacijenti dolaze očekujući stent, a bude im rečeno da im nije potreban. Koliko stentova cena podrazumeva i koliko košta svaki dodatni, jer zahvat sa tri stenta nije isti proizvod kao zahvat sa jednim. Da li su uključeni merenje pritiska žicom i snimanje iz unutrašnjosti arterije, jer su oboje dodatak u mnogim ponudama i oboje poboljšavaju odluku. Koliko noćenja je predviđeno. Šta se dešava sa cenom ako koronarografija pokaže da je bajpas operacija bolje rešenje, što je stvaran ishod i ne bi trebalo da Vas košta celog iznosa. I da li su pokriveni lekovi sa kojima idete kući i otpusno pismo.
Vaše sopstveno stanje ovde pomera ukupan iznos manje nego kod većine lečenja, jer je planirani zahvat kratak, a boravak kratkotrajan. Bolest bubrega, ranija bajpas operacija, potpuno zapušena arterija i dijabetes su četiri stvari koje najčešće pretvaraju rutinski slučaj u duži.
Paketi koje turske bolnice i agencije za medicinska putovanja objavljuju za koronarne zahvate obično uključuju transfer sa aerodroma, pripremne preglede, honorare operatora, salu za kateterizaciju, navedeni broj stentova, planirana noćenja, prevodioca i kontrolu pre odlaska. Obično ne uključuju avio-karte, osiguranje, dodatne stentove preko tog broja, lečenje komplikacija, dodatne noći i boravak u hotelu preko dogovorenog broja dana. Pročitajte ono što dobijete uz oba spiska.
Dolazak u Istanbul
Pet do sedam dana dovoljno je za planirani zahvat. Procena traje dan ili dva, sam zahvat jedno popodne, obično sledi jedna noć u bolnici, a ostatak je kratko čekanje dok Vam neko ne odobri let. Prvo pošaljite spisak lekova, sa dozama. Zvuči obično, a to je dokument koji najčešće menja preporuku, jer dokazi o stabilnoj bolesti porede stentiranje sa pravim medikamentnim lečenjem, a pacijent koji nikada nije dobio punu dozu nijednog leka još uvek nije imao to lečenje. Dodajte snimke koronarografije, test opterećenja ili CT koronarnih arterija, skorašnji EKG i nalaz bubrežne funkcije. Ako ste ranije imali stent, važno je otpusno pismo sa njegovim tipom i položajem. Biće Vam jasno rečeno u kojoj se od dve situacije sa početka ove stranice nalazite i šta bi stent za Vas promenio, a šta ne bi. Kada je zahvaćeno više arterija, kardiohirurg se uključuje u taj razgovor. Jedan koordinator vodi Vaš predmet od prve poruke do otpusta, a tim za međunarodne pacijente radi na engleskom, arapskom, francuskom, ruskom, srpskom, rumunskom i španskom, uz druge jezike na zahtev. Recite u prvoj poruci ako biste radije želeli lekarku.
Neko može da prenoći sa Vama na odeljenju, gde sobe imaju ležaj za pratioca. Obroci iz bolničke kuhinje obuhvataju halal, vegetarijansku i dijabetičku ishranu, a dostupna je i prostorija za molitvu. Kancelarija za međunarodne pacijente rezerviše smeštaj za oboje, organizuje transfer sa aerodroma i dnevni prevoz i priprema potvrdu o zakazanom terminu i pozivno pismo sa imenom bolnice i Vašeg lekara za zahtev za medicinsku vizu, obično oko deset dana pre putovanja.
Ponesite kući dokumentaciju, a ne sažetak. Treba da navede svaki stent sa tipom, veličinom i arterijom u kojoj se nalazi, da sadrži snimke arterija pre i posle, da navede oba antiagregacijska leka sa dozama i datum prekida drugog, da nabroji sve ostale lekove sa njihovom svrhom, da zabeleži bubrežnu funkciju pre i posle i da kaže kada treba da bude Vaš prvi pregled kod kuće. Naslovite je na kardiologa i zakažite taj pregled pre polaska, jer su meseci nakon povratka kući vreme kada treba podešavati lekove i kada bi se pokazao svaki povratak simptoma. Vaš koordinator ostaje dostupan na istom WhatsApp broju, pa pitanje o modrici ili tableti stiže do osobe koja ima Vašu dokumentaciju. Javite se ako ručni zglob ili prepona otekne ili razvije pulsirajuću kvržicu, ako imate krvarenje koje ne možete zaustaviti i ako Vam se vrati bol u grudima. Bol u grudima koji traje duže od nekoliko minuta uz znojenje ili nedostatak vazduha razlog je za hitnu pomoć, a ne za poruku, gde god da ste u svetu.
Česta pitanja o koronarnoj angioplastici
Da li će me stent sprečiti da dobijem srčani udar?
Zašto mi ga onda lekar nudi?
Može li korist biti samo u mojoj glavi?
Stent ili bajpas operacija?
Koliko dugo ću uzimati dva leka protiv zgrušavanja?
Šta ako mi treba stomatološka intervencija ili operacija?
Da li se stent istroši?
Koliko dugo treba da ostanem u Turskoj?
Literatura
- Maron DJ, Hochman JS, Reynolds HR, Bangalore S, O'Brien SM, Boden WE, Chaitman BR, Senior R, Lopez-Sendon J, Alexander KP, Lopes RD, Shaw LJ, Berger JS, Newman JD, Sidhu MS, Goodman SG, Ruzyllo W, Gosselin G, Maggioni AP, White HD, Bhargava B, Min JK, Mancini GBJ, Berman DS, Picard MH, Kwong RY, Ali ZA, Mark DB, Spertus JA, Krishnan MN, Elghamaz A, Moorthy N, Hueb WA, Demkow M, Mavromatis K, Bockeria O, Peteiro J, Miller TD, Szwed H, Doerr R, Keltai M, Selvanayagam JB, Steg PG, Held C, Kohsaka S, Mavromichalis S, Kirby R, Jeffries NO, Harrell FE, Rockhold FW, Broderick S, Ferguson TB, Williams DO, Harrington RA, Stone GW, Rosenberg Y. Initial invasive or conservative strategy for stable coronary disease. The New England Journal of Medicine. 2020;382(15):1395-1407.
- Hochman JS, Anthopolos R, Reynolds HR, Bangalore S, Xu Y, O'Brien SM, Mavromichalis S, Chang M, Contreras A, Rosenberg Y, Kirby R, Bhargava B, Senior R, Banfield A, Goodman SG, Lopes RD, Pracon R, Lopez-Sendon J, Maggioni AP, Newman JD, Berger JS, Sidhu MS, White HD, Troxel AB, Harrington RA, Boden WE, Stone GW, Mark DB, Spertus JA, Maron DJ. Survival after invasive or conservative management of stable coronary disease. Circulation. 2023;147(1):8-19.
- Rajkumar CA, Foley MJ, Ahmed-Jushuf F, Nowbar AN, Simader FA, Davies JR, O'Kane PD, Haworth P, Routledge H, Kotecha T, Gamma R, Clesham G, Williams R, Din J, Nijjer SS, Curzen N, Ruparelia N, Sinha M, Dungu JN, Ganesananthan S, Khamis R, Mughal L, Kinnaird T, Petraco R, Spratt JC, Sen S, Sehmi J, Collier DJ, Sohaib A, Keeble TR, Cole GD, Howard JP, Francis DP, Shun-Shin MJ, Al-Lamee RK. A placebo-controlled trial of percutaneous coronary intervention for stable angina. The New England Journal of Medicine. 2023;389(25):2319-2330.
- Spertus JA, Jones PG, Maron DJ, O'Brien SM, Reynolds HR, Rosenberg Y, Stone GW, Harrell FE, Boden WE, Weintraub WS, Baloch K, Mavromatis K, Diaz A, Gosselin G, Newman JD, Mavromichalis S, Alexander KP, Cohen DJ, Bangalore S, Hochman JS, Mark DB. Health-status outcomes with invasive or conservative care in coronary disease. The New England Journal of Medicine. 2020;382(15):1408-1419.
- Mehta SR, Wood DA, Storey RF, Mehran R, Bainey KR, Nguyen H, Meeks B, Di Pasquale G, Lopez-Sendon J, Faxon DP, Mauri L, Rao SV, Feldman L, Steg PG, Avezum A, Sheth T, Pinilla-Echeverri N, Moreno R, Campo G, Wrigley B, Kedev S, Sutton A, Oliver R, Rodes-Cabau J, Stankovic G, Welsh R, Lavi S, Cantor WJ, Wang J, Nakamya J, Bangdiwala SI, Cairns JA. Complete revascularization with multivessel PCI for myocardial infarction. The New England Journal of Medicine. 2019;381(15):1411-1421.
- Thuijs DJFM, Kappetein AP, Serruys PW, Mohr FW, Morice MC, Mack MJ, Holmes DR, Curzen N, Davierwala P, Noack T, Milojevic M, Dawkins KD, da Costa BR, Juni P, Head SJ. Percutaneous coronary intervention versus coronary artery bypass grafting in patients with three-vessel or left main coronary artery disease, 10-year follow-up of the multicenter randomized controlled SYNTAX trial. The Lancet. 2019;394(10206):1325-1334.
- Keeley EC, Boura JA, Grines CL. Primary angioplasty versus intravenous thrombolytic therapy for acute myocardial infarction, a quantitative review of 23 randomized trials. The Lancet. 2003;361(9351):13-20.
- Stone GW, Kappetein AP, Sabik JF, Pocock SJ, Morice MC, Puskas J, Kandzari DE, Karmpaliotis D, Brown WM, Lembo NJ, Banning A, Merkely B, Horkay F, Boonstra PW, van Boven AJ, Ungi I, Bogats G, Mansour S, Noiseux N, Sabate M, Pomar J, Hickey M, Gershlick A, Buszman PE, Bochenek A, Schampaert E, Page P, Modolo R, Gregson J, Simonton CA, Mehran R, Kosmidou I, Genereux P, Crowley A, Dressler O, Serruys PW. Five-year outcomes after PCI or CABG for left main coronary disease. The New England Journal of Medicine. 2019;381(19):1820-1830.
- Valgimigli M, Hong SJ, Gragnano F, Chalkou K, Franzone A, da Costa BR, Baber U, Kim BK, Jang Y, Chen SL, Stone GW, Hahn JY, Windecker S, Gibson MC, Song YB, Ge Z, Vranckx P, Mehta S, Gwon HC, Lopes RD, Dangas GD, McFadden EP, Angiolillo DJ, Leonardi S, Heg D, Calabro P, Juni P, Mehran R, Hong MK. De-escalation to ticagrelor monotherapy versus 12 months of dual antiplatelet therapy in patients with and without acute coronary syndromes, a systematic review and individual patient-level meta-analysis of randomized trials. The Lancet. 2024;404(10456):937-948.
- Mauri L, Kereiakes DJ, Yeh RW, Driscoll-Shempp P, Cutlip DE, Steg PG, Normand SL, Braunwald E, Wiviott SD, Cohen DJ, Holmes DR, Krucoff MW, Hermiller J, Dauerman HL, Simon DI, Kandzari DE, Garratt KN, Lee DP, Pow TK, Ver Lee P, Rinaldi MJ, Massaro JM. Twelve or 30 months of dual antiplatelet therapy after drug-eluting stents. The New England Journal of Medicine. 2014;371(23):2155-2166.
Napomena urednika
Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Vanr. prof. dr Muhammed BAYRAM, Kardiovaskularna hirurgija.
Medicinski proverio
Vanr. prof. dr Muhammed BAYRAM
Kardiovaskularna hirurgija
Poslednje ažuriranje: