Transplantacija koštane srži kod leukemije u detinjstvu
Transplantacijom koštane srži krvotvorni sistem deteta se zamenjuje ćelijama davaoca i leči se leukemija koju sama hemioterapija ne može da obuzda. Davalac može biti brat ili sestra, nesrodni dobrovoljac ili roditelj. Ovaj vodič objašnjava kome je transplantacija potrebna, kako se bira davalac, šta je kondicioniranje, kako teče prvih 100 dana, kakav je život posle i koliko meseci treba planirati u Istanbulu.
O ovom odeljenju
Transplantacijom koštane srži krvotvorni sistem deteta se zamenjuje zdravim ćelijama davaoca, čime se omogućava izlečenje deci čiju leukemiju sama hemioterapija ne može da obuzda. Usklađivanje trenutka, davaoca i pripreme sa svakim detetom odlučuje o ishodu.
Sama hemioterapija izleči većinu dece sa leukemijom i njima transplantacija nikada nije potrebna. Za manju grupu, decu sa bolešću veoma visokog rizika, sa leukemijom koja se vratila ili sa akutnom mijeloidnom leukemijom određenih karakteristika, alogena transplantacija matičnih ćelija pruža najbolju šansu. Lečenje visokim dozama uklanja srž, a matične ćelije brata ili sestre, nesrodnog dobrovoljca ili roditelja je ponovo izgrađuju i donose novi imunski sistem koji napada preostale leukemijske ćelije. U međunarodnoj studiji FORUM, 91 odsto dece sa akutnom limfoblastnom leukemijom visokog rizika bilo je živo dve godine posle transplantacije pripremljene ozračivanjem celog tela. Pošaljite nam dijagnozu Vašeg deteta, dosadašnje lečenje, poslednje nalaze koštane srži i tkivne tipove braće, sestara i roditelja ako su dostupni, a tim za dečju transplantaciju će Vam reći da li se transplantacija preporučuje, koji davalac odgovara i kako planirati dalje.
Većini dece sa leukemijom ona nikada nije potrebna.
Ova tabela se na uskom ekranu pomera bočno. Prevucite prstom ili mišem da biste videli sve kolone.
| Situacija | Transplantacija se preporučuje kada |
|---|---|
| Akutna limfoblastna leukemija, prva remisija | Genetika veoma visokog rizika ili leukemija koja je i dalje merljiva posle prvih meseci lečenja |
| Akutna limfoblastna leukemija, recidiv | Recidiv tokom lečenja ili ubrzo posle njega, kada se postigne druga remisija |
| Akutna mijeloidna leukemija | Slab odgovor na prvi ciklus, genetske promene visokog rizika ili recidiv |
| Ređe leukemije | Juvenilna mijelomonocitna leukemija i neki oblici mijelodisplazije |
Naša studija pokazuje da je transplantacija koštane srži od HLA podudarnog srodnika delotvorno lečenje za decu sa AML srednjeg rizika u prvoj kompletnoj remisiji.Analiza Children's Oncology Group na 1.373 dece, Journal of Clinical Oncology, 2008
Šta je transplantacija koštane srži
Lekari je danas nazivaju transplantacijom hematopoetskih matičnih ćelija, jer ćelije potiču iz koštane srži davaoca, iz krvi posle injekcija koje oslobađaju matične ćelije ili iz krvi pupčanika. Dete najpre dobija kondicioniranje, hemioterapiju visokim dozama sa ozračivanjem celog tela ili bez njega, koje uništava leukemiju i sopstvenu srž deteta. Ćelije davaoca se zatim daju kroz venu, kao transfuzija krvi, smeštaju se u kostima i za dve do četiri nedelje počinju da stvaraju novu krv.
Novi imunski sistem je važan koliko i visoke doze. Imunske ćelije davaoca prepoznaju preostale leukemijske ćelije kao strane i uništavaju ih, što se naziva efektom kalema protiv leukemije.
Merenje leukemije koja je preostala
Osetljivi testovi pronalaze jednu leukemijsku ćeliju među deset hiljada ili više normalnih ćelija, znatno ispod granice koju pokazuje mikroskop. Nemačka grupa ALL-REZ BFM pratila je 91 dete transplantirano zbog recidiva akutne limfoblastne leukemije i utvrdila da je taj nivo, nazvan merljiva rezidualna bolest, jedini nezavisni prediktor ishoda. Deca koja su na transplantaciju došla sa manje od jedne leukemijske ćelije na deset hiljada prolazila su znatno bolje, pa zato tim ovo proverava pre svake transplantacije.
Merljiva rezidualna bolest je važan prediktor ishoda posle transplantacije.Prospektivna studija ALL-REZ BFM na 91 detetu, Journal of Clinical Oncology, 2009
Ova tabela se na uskom ekranu pomera bočno. Prevucite prstom ili mišem da biste videli sve kolone.
| Rezidualna bolest pre transplantacije | Preživljavanje bez događaja | Recidiv |
|---|---|---|
| Ispod jedne ćelije na 10.000 | 60 odsto | 13 odsto |
| Jedna ćelija na 10.000 ili više | 27 odsto | 57 odsto |
Ko može da bude davalac?
Potraga počinje rano, dok hemioterapija još traje, kako se ne bi gubilo vreme kada dete bude spremno.
- Brat ili sestra, svako sa jednom od četiri šanse da bude potpuno tkivno podudaran.
- Nesrodni dobrovoljac.
- Krv pupčanika iz javne banke, uglavnom za manju decu.
- Roditelj, koji uvek deli polovinu tkivnog tipa i odmah je dostupan.
Roditelj kao davalac
Studija iz Rima
Dečja bolnica Bambino Gesù u Rimu lečila je 80 dece sa akutnom leukemijom transplantacijom od polupodudarnog srodnika, u većini slučajeva od roditelja. U laboratoriji su pre davanja ćelija uklonjene alfa-beta T ćelije koje najverovatnije napadaju telo deteta. Samo 5 odsto dece umrlo je od uzroka koji nisu leukemija, kod 24 odsto došlo je do recidiva, a nijedno dete nije razvilo opsežnu hroničnu bolest kalema protiv domaćina.
Pet godina kasnije, 71 odsto je preživelo bez recidiva ili hronične bolesti kalema protiv domaćina. Deca transplantirana od podudarnog brata, sestre ili nesrodnog davaoca tih istih godina nisu prolazila bolje. Porodice više ne moraju da čekaju mesecima na savršeno podudaranje kada leukemija ne može da čeka.
Ovi podaci pokazuju da haploidentična transplantacija matičnih ćelija posle deplecije αβ T i B ćelija predstavlja konkurentnu alternativu za decu sa akutnom leukemijom kojoj je potreban alogeni kalem.Prospektivna studija na 80 dece, Blood, 2017
Bolest kalema protiv domaćina
Kada novi imunski sistem napadne telo
Imunske ćelije davaoca ponekad napadnu kožu, creva ili jetru deteta. Osip koji počinje na dlanovima, tabanima ili ušima, proliv i grčevi ili požutele beonjače su prvi znaci. Blagi oblici reaguju na kreme ili kratku terapiju kortikosteroidima. Prevencija počinje pre transplantacije pažljivim izborom davaoca, obradom ćelija u laboratoriji i lekovima koji se daju prvih nekoliko meseci.
Ova tabela se na uskom ekranu pomera bočno. Prevucite prstom ili mišem da biste videli sve kolone.
| Ishod | Rezultat |
|---|---|
| Smrtni ishodi koje nije izazvala leukemija | 5 odsto |
| Recidiv | 24 odsto |
| Blaga akutna bolest kalema protiv domaćina samo na koži | 30 odsto |
| Živi posle pet godina, bez recidiva i hronične bolesti kalema protiv domaćina | 71 odsto |
Šta se dešava tokom transplantacije?
Zračenje ili hemioterapija pre transplantacije
Lekari su godinama strahovali od kasnih posledica ozračivanja celog tela na rast, hormone, učenje i plodnost i nadali se da bi hemioterapija mogla da ga zameni. Studija FORUM, sprovedena u 21 zemlji, randomizovala je 417 dece i mladih uzrasta od 4 do 21 godine sa akutnom limfoblastnom leukemijom visokog rizika u remisiji na zračenje sa etopozidom ili na kombinaciju samo hemioterapije. Zračenje je jasno pobedilo. Posle dve godine, 91 odsto dece koja su dobila zračenje bilo je živo naspram 75 odsto bez njega, recidiv je pao sa 33 na 12 odsto, a smrtni ishodi povezani sa lečenjem sa 9 na 2 odsto, što je razlika dovoljno velika da je nezavisni odbor prekinuo studiju ranije i da je svaki centar učesnik promenio svoju praksu.
Deca mlađa od četiri godine, čiji su mozak i telo u razvoju najosetljiviji na zračenje, kao i deca sa akutnom mijeloidnom leukemijom i dalje dobijaju kondicioniranje samo hemioterapijom, busulfanom ili treosulfanom, fludarabinom i tiotepom, uz prilagođavanje nivoa busulfana u krvi za svako dete.
Zato preporučujemo ozračivanje celog tela uz etopozid kod pacijenata starijih od 4 godine sa ALL visokog rizika koji idu na alogenu transplantaciju matičnih ćelija.Randomizovana studija FORUM na 417 pacijenata, Journal of Clinical Oncology, 2021
Od nultog dana do odlaska kući
Ćelije se daju onog dana koji tim naziva nultim danom.
Prihvatanje kalema
Nedelje u zaštićenoj sobi
Dve do četiri nedelje dete ima veoma niske krvne slike, uz transfuzije, antibiotike, negu usne duplje i podršku u ishrani. Roditelj sve vreme ostaje u jednokrevetnoj sobi. Prihvatanje kalema, dan kada se bela krvna zrnca vrate, prva je prekretnica, a analize krvi tada pokazuju koliki deo srži potiče od davaoca.
- Stabilne krvne slike bez čestih transfuzija.
- Bez aktivne infekcije ili nekontrolisane bolesti kalema protiv domaćina.
- Dovoljan unos hrane i tečnosti, uz sve lekove koji se sada uzimaju na usta umesto kroz centralni kateter, tako da porodica može da vodi svakodnevnu rutinu kod kuće bez dnevnih dolazaka u bolnicu.
- Dečji hematolog u mestu stanovanja koji preuzima dete i ima ceo pisani plan.
Dani, troškovi i putovanje
Planirajte tri do četiri meseca. Ispitivanja za dete i davaoca traju jednu do dve nedelje, a kondicioniranje nedelju dana. Porodice lete kući oko 100. dana.
Troškovi zavise od potrage za davaocem, tipa davaoca, laboratorijske obrade ćelija, kondicioniranja, nedelja provedenih u bolnici i lekova posle toga. Koordinator objašnjava svaku stavku kada tim pregleda dokumentaciju.
Jedan koordinator ostaje uz porodicu od prve poruke i organizuje pozivno pismo za vizu, prevoze i namešten stan u blizini bolnice. Stručnjaci za igru i nastavnici pomažu da nedelje brže prođu, a tim radi na sedam jezika, uz dostupne halal obroke i prostoriju za molitvu.
Povratak kući
Nega se nastavlja sa Vašim lokalnim timom
Lekari za transplantaciju pregledaju krvne slike, nivoe lekova i nalaze o ćelijama davaoca koje šalje Vaš lokalni tim i godinama ostaju dostupni na istom WhatsApp broju. Lekari postepeno smanjuju lekove koji sprečavaju bolest kalema protiv domaćina tokom više meseci. Nikada ih nemojte naglo prekidati. Svaki novi osip, proliv ili povišenu temperaturu prijavite istog dana.
Ponovna vakcinacija
- Inaktivisane vakcine počinju ponovo od šest meseci do godinu dana posle transplantacije.
- Žive vakcine, poput vakcine protiv malih boginja, čekaju najmanje dve godine i daju se tek kada se imunitet oporavi.
- Braća, sestre i roditelji redovno obnavljaju sopstvene vakcine kako bi zaštitili dete.
Kakav je život posle transplantacije?
Dugoročno preživljavanje
Deca koja su dobro posle dve godine uglavnom i ostaju dobro. Ipak im je potrebna doživotna nega. Studija Bone Marrow Transplant Survivor Study pratila je 1.479 osoba svih uzrasta koje su preživele najmanje dve godine posle alogene transplantacije. Petnaest godina kasnije, 80 odsto onih koji su na početku bili bez bolesti bilo je živo. Uprkos tome, njihova stopa smrtnosti ostala je dvostruko viša nego u opštoj populaciji, najviše zbog kasnog recidiva i hronične bolesti kalema protiv domaćina.
Ova studija pokazuje da stope smrtnosti kod osoba koje su 15 godina preživele posle transplantacije hematopoetskih ćelija ostaju dvostruko više nego u opštoj populaciji.Bone Marrow Transplant Survivor Study na 1.479 pacijenata, Blood, 2007
Kod neke dece rast i pubertet usporavaju, kod druge popušta štitasta žlezda, plodnost opada, a zračenje godinama kasnije dodaje rizik od katarakte i drugih malignih bolesti. Ništa od ovoga nije izvesno. Svaki od ovih problema dobro reaguje na ranu negu, a godišnji pregled rasta, hormona, srca, pluća, očiju i školskog napretka, najbolje u ambulanti za dugoročno praćenje, otkriva ih dok su mali, mnogo pre nego što bi dete ili nastavnik primetili da je rast stao, da je energija opala ili da je učenje postalo teže nego što bi trebalo.
Da li je pristup drugačiji kod mijeloidne leukemije?
Jeste.
Rizik odlučuje o koristi
Kod akutne mijeloidne leukemije pitanje je koja deca imaju koristi od transplantacije u prvoj remisiji. Children's Oncology Group objedinila je četiri studije sa 1.373 dece i uporedila onu koja su upućena na transplantaciju od podudarnog brata ili sestre sa onima koja su dobila samo hemioterapiju. U grupi srednjeg rizika, osmogodišnje preživljavanje bez bolesti bilo je 58 naspram 39 odsto, a ukupno preživljavanje 62 naspram 51 odsto, oba u korist transplantacije.
U grupama povoljnog i lošeg rizika preživljavanje se nije značajno razlikovalo. Deca sa povoljnom genetikom zato izbegavaju transplantaciju u prvoj remisiji, a za grupu najvišeg rizika noviji pristupi pre i posle transplantacije predmet su aktuelnih studija.
Česta pitanja o transplantaciji koštane srži kod leukemije u detinjstvu
Da li je svakom detetu sa leukemijom potrebna transplantacija koštane srži?
Može li roditelj da bude davalac?
Kolika je stopa preživljavanja?
Zašto se koristi ozračivanje celog tela ako ima kasne posledice?
Koliko dugo ostajemo u Istanbulu?
Može li roditelj da ostane uz dete?
Reference
- Peters C, Dalle JH, Locatelli F, et al. Total Body Irradiation or Chemotherapy Conditioning in Childhood ALL: A Multinational, Randomized, Noninferiority Phase III Study. Journal of Clinical Oncology. 2021;39(4):295-307.
- Locatelli F, Merli P, Pagliara D, et al. Outcome of children with acute leukemia given HLA-haploidentical HSCT after αβ T-cell and B-cell depletion. Blood. 2017;130(5):677-685.
- Bader P, Kreyenberg H, Henze GH, et al. Prognostic value of minimal residual disease quantification before allogeneic stem-cell transplantation in relapsed childhood acute lymphoblastic leukemia: the ALL-REZ BFM Study Group. Journal of Clinical Oncology. 2009;27(3):377-384.
- Horan JT, Alonzo TA, Lyman GH, et al. Impact of disease risk on efficacy of matched related bone marrow transplantation for pediatric acute myeloid leukemia: the Children's Oncology Group. Journal of Clinical Oncology. 2008;26(35):5797-5801.
- Bhatia S, Francisco L, Carter A, et al. Late mortality after allogeneic hematopoietic cell transplantation and functional status of long-term survivors: report from the Bone Marrow Transplant Survivor Study. Blood. 2007;110(10):3784-3792.
Napomena urednika
Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Doc. dr Ömer DOĞRU, Pedijatrijska hematologija i onkologija.
Medicinski proverio
Doc. dr Ömer DOĞRU
Pedijatrijska hematologija i onkologija
Poslednje ažuriranje: