Imunoterapija za lečenje raka
Imunoterapija otpušta kočnicu koju tumor postavlja imunskom sistemu, a inhibitori kontrolnih tačaka doveli su do petogodišnjeg preživljavanja kod melanoma, raka pluća, bubrega, mokraćne bešike i drugih tumora kod kojih ga ranije nije bilo.
O ovom odeljenju
Imunski sistem može da uništi rak. Decenijama ga je rak u tome sprečavao. Lekovi koji otpuštaju kočnicu pretvorili su neke od najsmrtonosnijih tumora u bolesti koje polovina pacijenata preživi godinama. Neki pacijenti. Znati koji, u tome je čitava veština.
Imunoterapija leči rak tako što okreće pacijentove sopstvene imunske ćelije protiv tumora, umesto da direktno truje tumor. Lekovi zahvaljujući kojima to funkcioniše, nazvani inhibitori kontrolnih tačaka, blokiraju signale kojima tumor isključuje T limfocite koji bi ga inače uništili. U studiji koja je utemeljila ovaj pristup, pacijenti sa uznapredovalim melanomom lečeni sa dva inhibitora kontrolnih tačaka zajedno imali su petogodišnje preživljavanje od 52 odsto, naspram 26 odsto uz stariji jedan lek, i bez trajnog pada kvaliteta života (Larkin i saradnici, New England Journal of Medicine, 2019). Kod raka pluća sa visokim nivoom markera PD-L1, jedan inhibitor kontrolnih tačaka udvostručio je petogodišnje preživljavanje u odnosu na hemioterapiju, sa 16,3 na 31,9 odsto (Reck i saradnici, Journal of Clinical Oncology, 2021). Ozbiljne neželjene reakcije nastaju kada imunski sistem napadne zdrave organe, a smrtni ishodi zbog njih javljaju se kod 0,36 do 1,23 odsto pacijenata, u zavisnosti od režima lečenja (Wang i saradnici, JAMA Oncology, 2018). Ova stranica objašnjava šta je imunoterapija, zašto deluje kod nekih pacijenata a kod nekih ne, koje tumore leči, šta pokazuju studije, šta obuhvata jedan ciklus lečenja, koje su neželjene reakcije, kako se kombinuje sa drugim lečenjem i kako pacijenti iz inostranstva organizuju imunoterapiju u Univerzitetskoj bolnici Biruni u Istanbulu.
Šta je imunoterapija
T limfociti patroliraju telom tražeći ćelije koje su krenule pogrešnim putem i uništavaju ono što pronađu. Ćelije raka su po definiciji pogrešne, i mnoge od njih na svojoj površini nose fragmente koje bi T limfocit trebalo da prepozna. One ipak preživljavaju, jer su naučile da pritisnu prekidač na T limfocitu, kontrolnu tačku, koji mu govori da odustane. Taj prekidač postoji da bi sprečio imunski sistem da napada zdravo tkivo. Tumor ga pozajmljuje.
Tri vrste
Ukupno preživljavanje nakon 5 godina iznosilo je 52 odsto u grupi sa nivolumabom i ipilimumabom i 44 odsto u grupi sa nivolumabom, naspram 26 odsto u grupi sa ipilimumabom. Nije zabeleženo trajno pogoršanje kvaliteta života povezanog sa zdravljem (Larkin i saradnici, 2019).
Šta ta rečenica znači
Pre 2011. godine pacijent sa melanomom koji se proširio živeo je u proseku šest do devet meseci, a gotovo niko nije doživeo pet godina. U gore navedenu studiju bilo je uključeno 945 takvih pacijenata. Više od polovine onih koji su primili kombinaciju dva leka bilo je živo pet godina kasnije, većina bez terapije, a kriva preživljavanja se izravnala, što je u onkologiji oblik izlečenja. Isti oblik se od tada pojavio kod raka pluća, bubrega, mokraćne bešike, glave i vrata i nekoliko drugih tumora, svaki put kod manjine pacijenata. Imunoterapija je promenila pitanje sa koliko dugo na da li uopšte.
Zašto deluje kod nekih, a kod drugih ne
Inhibitor kontrolnih tačaka ne čini ništa samom tumoru. Deluje samo ako T limfociti koji prepoznaju tumor već postoje i ako su zaustavljeni. Tamo gde ih nema, otpuštanje kočnice ne oslobađa ništa.
Markeri
Tri testa nesavršeno predviđaju koji će tumori odgovoriti na terapiju. Bojenje na PD-L1 na tumorskim ćelijama, izraženo u procentima, koje je visoko kod tumora koji aktivno koriste taj prekidač i koje je odredilo ishod studije o raku pluća navedene niže. Mikrosatelitska nestabilnost, odnosno nedostatak sistema za popravku neuparenih baza, prisutna kod malog dela tumora debelog creva, materice, želuca i drugih organa, zbog čega tumor stvara toliko mnogo abnormalnih proteina da ih imunski sistem ne može prevideti. I tumorsko mutaciono opterećenje, broj mutacija na određenoj dužini DNK, visoko kod tumora izazvanih sunčevim zračenjem i duvanom. Tumor koji nema nijednu od ovih odlika i dalje može odgovoriti na terapiju, a onaj koji ima sve tri i dalje može izostati odgovor, zbog čega su studije važnije od markera i zbog čega onkolog čita i jedno i drugo.
Koje tumore leči
Prvo melanom. Zatim se lista proširila.
Koji tumori odgovaraju na imunoterapiju?
Izlečenje ili kontrola bolesti
Može li imunoterapija izlečiti rak koji se proširio?
Šta pokazuju studije
Dve studije navedene na ovoj stranici izabrane su zato što imaju pet godina praćenja, a to je ono što pacijent koji danas odlučuje treba da zna.
Medijana ukupnog preživljavanja iznosila je 26,3 meseca za pembrolizumab i 13,4 meseca za hemioterapiju. Petogodišnje preživljavanje bilo je 31,9 odsto za pembrolizumab i 16,3 odsto za hemioterapiju. Trideset devet pacijenata primilo je pune dve godine pembrolizumaba, a 82,1 odsto njih bilo je živo nakon pet godina (Reck i saradnici, 2021).
- Rak pluća, visok PD-L1. Jedan inhibitor kontrolnih tačaka bez hemioterapije. Petogodišnje preživljavanje otprilike udvostručeno.
- Rak pluća, niži PD-L1. Inhibitor kontrolnih tačaka uz hemioterapiju. Preživljavanje je u kasnijim studijama poboljšano u svim PD-L1 grupama, sve manje kako vrednost markera opada.
- Melanom. Kombinacija za pacijente dovoljno dobrog opšteg stanja i za bolest u mozgu. Jedan lek za starije ili slabije pacijente. Oba daju petogodišnje preživljavanje iznad 40 odsto.
Kako čitati brojeve
Dve stvari stoje iza podatka od 31,9 odsto. Prva, da većina pacijenata sa ovim tumorom i dalje umire od njega u roku od pet godina i da lečenje koje udvostručuje preživljavanje nije lečenje koje izleči većinu ljudi. Druga, da su pacijenti koji su na terapiji dostigli dve godine uglavnom ostali dobro, pa prva godina odlučuje mnogo toga, a odgovor nakon tri i šest meseci jeste ono što treba pratiti. Rano napredovanje bolesti znači promenu lečenja. Odgovor znači lečenje do dve godine, a zatim praćenje.
Tok lečenja
Infuzija od trideset do šezdeset minuta, svake dve, tri, četiri ili šest nedelja, do dve godine. Između infuzija, običan život.
- Pre prve doze. Pregledan patohistološki nalaz i testirani markeri, najmanje PD-L1, mikrosatelitski status i širi panel kada tumor to zahteva. Analize krvi za štitastu žlezdu, jetru, bubrege, šećer i kortizol, koje služe kao polazna vrednost za neželjene reakcije opisane niže. Provera autoimunih bolesti, presađenih organa i upotrebe kortikosteroida, koji menjaju odluku.
- Svaki ciklus. Analiza krvi dan ranije. Kratak pregled. Infuzija u dnevnoj bolnici, uz posmatranje jedan sat nakon prve doze i kraće nakon narednih. Bez gubitka kose, po pravilu bez mučnine, bez pada krvne slike.
- Na svaka tri meseca. CT ili PET, upoređen sa prethodnim, i odluka o nastavku lečenja.
- Nakon dve godine ili ranije. Lečenje se prekida kod pacijenata čiji je tumor odgovorio i ostao pod kontrolom, a kontrolni snimci se nastavljaju. Ranije prekidanje nakon potpunog odgovora je predmet istraživanja i nudi se kod nekih tumora.
Koliko je vremena potrebno da terapija počne da deluje?
- Ponesite sve lekove, uključujući kortikosteroide, i recite da li imate bolest štitaste žlezde, kolitis, reumatoidni artritis, lupus, psorijazu ili bilo kakav presađen organ, jer to menja rizik, a ponekad i izbor terapije.
- Beležite nove simptome između ciklusa, naročito proliv, kašalj, osip, glavobolju, umor jači od uobičajenog i žeđ, i prijavite ih na sledećem pregledu ili ranije.
- Nosite karticu koju vam je dala dnevna bolnica, koja svakom lekaru bilo gde govori da primate inhibitor kontrolnih tačaka i šta u vezi sa tim treba učiniti.
Neželjene reakcije
Drugačije od hemioterapije i po vrsti i po vremenu javljanja. Manje pacijenata ih ima. Oni koji ih imaju mogu ih imati bilo gde u telu.
Šta su imunski posredovane neželjene reakcije?
Pravilo koje dnevna bolnica uči svakog pacijenta je kratko. Nov simptom, isti dan poziv. Proliv više od četiri puta dnevno, nedostatak vazduha, bol u grudima, jaka glavobolja, zbunjenost ili osip sa plikovima znače odlazak u urgentni centar, sa karticom u ruci.
Da li neželjene reakcije znače da lek deluje?
Kombinacije i redosled
Danas retko sama.
| Kombinuje se sa | Zašto | Gde je standard |
|---|---|---|
| Hemioterapija | Hemioterapija uništava tumorske ćelije i izlaže njihov sadržaj imunskom sistemu, a leči i pacijente kod kojih su markeri niski | Rak pluća, želuca, jednjaka, trostruko negativni rak dojke, rak glave i vrata, sitnoćelijski rak pluća |
| Drugi inhibitor kontrolnih tačaka | Dve kočnice otpuštene zajedno, po cenu više neželjenih reakcija | Melanom, rak bubrega, rak jetre, mezoteliom, neki tumori pluća |
| Ciljani lekovi | Lekovi koji blokiraju dotok krvi u tumor ili signale rasta | Rak bubrega i jetre, rak endometrijuma |
| Zračenje | Zračenje jednog mesta može osloboditi delove tumora koji podstiču imunski sistem, a stereotaksijske doze se u tu svrhu ispituju | Rak pluća posle hemioradioterapije, a na drugim mestima u fazi istraživanja |
| Hirurgija | Daje se pre operacije da bi se tumor smanjio i posle nje da bi se uklonilo ono što je ostalo | Rak pluća, melanom, rak mokraćne bešike, trostruko negativni rak dojke, neki tumori debelog creva sa mikrosatelitskom nestabilnošću |
Kombinacija koja najviše pomaže i ona koja najmanje šteti nisu ista, a pacijentu dobrog opšteg stanja u pedesetim godinama sa melanomom u mozgu i slabom pacijentu u osamdesetim sa istom bolešću nude se različiti režimi lečenja, iz dobrih razloga.
Dolazak iz inostranstva
Pacijenti putuju radi imunoterapije kada lek nije registrovan, nije pokriven osiguranjem ili nije dostupan u njihovoj zemlji, kada markeri nikada nisu testirani, ili kada prvi režim lečenja nije uspeo pa je potrebno drugo mišljenje o redosledu. Mesecima dugo lečenje manje odgovara putovanju nego jedna procedura. Rešenje koje funkcioniše jeste početak lečenja ovde i nastavak kod kuće, ili niz poseta. Koje od to dvoje odgovara određenom pacijentu zavisi od toga da li onkolog u njegovoj zemlji može da nabavi isti lek i da li je spreman da ga daje po protokolu napisanom drugde, da li pacijent može da podnese cenu leka kod kuće ili samo ovde, i da li su neželjene reakcije u prvim ciklusima bile dovoljno blage da se pacijentu tri hiljade kilometara daleko može poveriti prepoznavanje onih koje su važne, a to je procena koju onkolog ovde donosi u drugom ciklusu i ponovo razmatra nakon prvog snimka. Nijedno rešenje nije lošije. Lek je isti gde god se daje, a menja se to ko nadzire lečenje.
Jedan koordinator iz kancelarije za međunarodne pacijente vodi sve pripreme od prve poruke do otpusta i odgovara na isti WhatsApp broj i kada se vratite kući. Kancelarija radi na engleskom, arapskom, francuskom, ruskom, srpskom, rumunskom i španskom jeziku i obezbeđuje prevodioce za druge jezike, a organizuje i pozivno pismo za vizu, transfere sa aerodroma, svakodnevni prevoz i smeštaj blizu bolnice za pacijenta i pratioca. Dostupni su halal, vegetarijanski i dijabetički obroci, molitvena prostorija u objektu i lekarka na zahtev kad god raspored to dozvoljava.
| Dani | Šta se dešava | Napomene |
|---|---|---|
| 1. do 3. | Pregled, revizija patohistološkog nalaza, testiranje markera ako je potrebno, početne analize krvi, tumorski konzilijum | Rezultati markera stižu za tri do sedam radnih dana |
| 4. do 7. | Prva infuzija, jedan sat posmatranja, obuka o neželjenim reakcijama, pacijentova kartica | Otpust istog dana |
| 3. ili 4. nedelja | Druga infuzija, analize krvi | Pacijenti koji nastavljaju lečenje kod kuće odlaze posle ovog ciklusa, sa protokolom |
| 12. nedelja | Prvi snimak i pregled, ovde ili kod kuće uz poslate snimke | Odluka o nastavku lečenja |
| Posle toga | Ciklusi svake dve do šest nedelja do dve godine, snimci na svaka tri meseca | Onkolog ovde pregleda svaki snimak i odgovara onkologu u pacijentovoj zemlji |
Sposobnost za let
Dan nakon infuzije pacijenti mogu da lete, osim ako se ispituje neka neželjena reakcija. Dužina boravka za prvu posetu kreće se od jedne do četiri nedelje, u zavisnosti od toga da li markeri moraju da se testiraju ovde i da li se drugi ciklus daje pre odlaska. Posle teške imunski posredovane neželjene reakcije niko ne leti dok se ona ne povuče i dok doza kortikosteroida ne bude stabilna.
Pitanja koja treba prvo rešiti
Pet pitanja. Kada se na njih odgovori unapred, štede nedelje.
Da li je tumor testiran na PD-L1, mikrosatelitsku nestabilnost i, kada je to relevantno, tumorsko mutaciono opterećenje. Da li tumor ima mutaciju koja se može ciljano lečiti, što kod raka pluća znači da ciljana tableta ide prva, a imunoterapija kasnije. Koji je stadijum bolesti, budući da su dokazi za rane stadijume noviji i uži. Da li postoji autoimuna bolest, presađen organ ili potreba za kortikosteroidima, što menja rizik. I da li je inhibitor kontrolnih tačaka već davan, jer druga terapija nakon napredovanja bolesti na prvoj retko pomaže i drugo mišljenje to treba da kaže.
Nepoznavanje odgovora nije ničija krivica. Testiranje se u svetu sprovodi neujednačeno, a pregled dokumentacije postoji upravo da bi se utvrdilo šta nedostaje i da bi se to naručilo. Imunoterapija leči pravog pacijenta. Utvrđivanje da li ste vi taj pacijent dolazi pre nego što se naruči bilo koji lek i predstavlja prvu odluku o lečenju, a ne formalnost.
Cena
Jedan iznos, po ciklusu.
Zavisi od leka, doze, rasporeda, broja ciklusa datih ovde, testiranja markera i snimaka. Bolnice na ovom tržištu imunoterapiju iskazuju po ciklusu, pri čemu je lek glavna stavka, a infuzija, pregled i analize krvi su uračunati, dok se testiranje markera, snimci i lečenje neželjenih reakcija naplaćuju posebno.
Proverite šta jedan ciklus obuhvata. Proverite kako se cena menja ako se doda kombinacija ili hemioterapija. I proverite koliko bi koštalo lečenje neželjene reakcije koja zahteva prijem u bolnicu, jer je to trošak koji pacijenti najmanje očekuju.
Reference
- Larkin J, Chiarion-Sileni V, Gonzalez R, et al. Five-year survival with combined nivolumab and ipilimumab in advanced melanoma. N Engl J Med. 2019;381(16):1535-1546.
- Reck M, Rodríguez-Abreu D, Robinson AG, et al. Five-year outcomes with pembrolizumab versus chemotherapy for metastatic non-small-cell lung cancer with PD-L1 tumor proportion score of 50 percent or greater. J Clin Oncol. 2021;39(21):2339-2349.
- Wang DY, Salem JE, Cohen JV, et al. Fatal toxic effects associated with immune checkpoint inhibitors. A systematic review and meta-analysis. JAMA Oncol. 2018;4(12):1721-1728.
Napomena urednika
Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Prof. dr Özcan YILDIZ, Medicinska onkologija.
Medicinski proverio
Prof. dr Özcan YILDIZ
Medicinska onkologija
Poslednje ažuriranje: