Da li je leukemija izlečiva? Osnovne informacije
Leukemija je vrsta raka krvi koja pogađa koštanu srž, meko i sunđerasto tkivo unutar kostiju u kome se stvaraju krvne ćelije. Kod leukemije organizam stvara nenormalne bele krvne ćelije koje ne funkcionišu pravilno, potiskuju zdrave ćelije i ometaju normalno stvaranje krvnih ćelija.
Mnogi pacijenti i njihove porodice prirodno se pitaju „da li je leukemija izlečiva“. Odgovor nije isti za svakoga. Verovatnoća izlečenja zavisi od faktora kao što su vrsta leukemije, starost pacijenta, opšte zdravstveno stanje i to kako bolest reaguje na lečenje. Neki oblici leukemije, naročito kod dece, mogu se uspešno lečiti, dok drugi zahtevaju stalno praćenje i kontrolu bolesti.
Razumevanje leukemije, dostupnih načina lečenja i faktora koji utiču na ishod pomaže pacijentima i njihovim porodicama da donose informisane odluke i da svakoj fazi lečenja pristupe sa više sigurnosti. U ovom tekstu dat je pregled današnjih načina lečenja, izgleda za preživljavanje i značenja reči „izlečivo“ u kontekstu leukemije.
Šta znači „izlečivo“ kod leukemije
Kada je reč o leukemiji, izraz „izlečivo“ može izazvati zabunu. U medicinskoj praksi lekari koriste precizne definicije za opisivanje ishoda lečenja.
- Potpuno izlečenje. To znači da se posle lečenja u organizmu ne mogu otkriti ćelije leukemije i da pacijent ima normalan krvni sistem koji pravilno funkcioniše. Potpuna izlečenja su češća kod pojedinih vrsta leukemije, naročito kod dece sa akutnom limfoblastnom leukemijom (ALL).
- Remisija. Remisija nastaje kada se broj ćelija leukemije smanji do nivoa koji se ne može otkriti ili je veoma nizak, a simptomi se povlače ili nestaju. Remisija može biti privremena ili dugotrajna, u zavisnosti od vrste leukemije i odgovora na lečenje.
- Funkcionalno izlečenje / dugotrajna remisija. Neki pacijenti dostignu stanje u kome je leukemija pod kontrolom mnogo godina bez stalnog lečenja. Iako mali broj nenormalnih ćelija može ostati, one ne izazivaju simptome niti utiču na opšte zdravlje.
Važno je razumeti da „izlečivo“ ne znači uvek da se leukemija nikada ne može vratiti. Lekari pažljivo prate pacijente posle lečenja kako bi rano uočili znake povratka bolesti, što omogućava pravovremenu reakciju.
U nastavku ćemo opisati različite vrste leukemije, koliko se izgledi za izlečenje razlikuju i koji načini lečenja omogućavaju dugotrajnu remisiju.
Vrste leukemije i pregled izgleda za izlečenje
Leukemija nije jedna bolest, već obuhvata nekoliko vrsta, a svaka ima drugačiji tok, pristup lečenju i izglede za izlečenje. Razumevanje ovih razlika pomaže pacijentima i porodicama da znaju šta mogu da očekuju.
Akutne leukemije
Akutne leukemije razvijaju se brzo i zahtevaju brzo lečenje. U njih spadaju sledeći oblici.
Akutna limfoblastna leukemija (ALL)
Koga pogađa. Najčešća je kod dece, ali se javlja i kod odraslih.
Izgledi za izlečenje. ALL u dečjem uzrastu ima visoku stopu izlečenja, pri čemu približno 85-90% dece postigne dugotrajnu remisiju. Kod odraslih su stope izlečenja niže, oko 40-50%, u zavisnosti od starosti i zdravstvenog stanja.
Lečenje. Obično obuhvata hemioterapiju, ponekad u kombinaciji sa ciljanom terapijom, imunoterapijom ili transplantacijom matičnih ćelija.
Akutna mijeloidna leukemija (AML)
Koga pogađa. Češća je kod odraslih, iako se može javiti u svakom uzrastu.
Izgledi za izlečenje. AML može biti zahtevna za lečenje, ali intenzivna terapija omogućava da oko 30-40% odraslih mlađih od 60 godina postigne dugotrajnu remisiju. Deca sa AML imaju više stope preživljavanja, oko 60-70%.
Lečenje. Najčešće obuhvata hemioterapiju, a kod slučajeva visokog rizika i transplantaciju matičnih ćelija.
Hronične leukemije
Hronične leukemije razvijaju se sporo i ne moraju odmah zahtevati lečenje. U njih spadaju sledeći oblici.
Hronična limfocitna leukemija (CLL)
Koga pogađa. Najčešće odrasle starije od 50 godina.
Izgledi za izlečenje. CLL se uglavnom ne smatra potpuno izlečivom, ali se često može držati pod kontrolom mnogo godina, naročito uz ciljane terapije i pažljivo praćenje. Nekim pacijentima lečenje možda nikada neće biti potrebno ako bolest napreduje sporo.
Lečenje. Ciljana terapija, imunoterapija ili hemioterapija, u zavisnosti od napredovanja bolesti.
Hronična mijeloidna leukemija (CML)
Koga pogađa. Uglavnom odrasle osobe.
Izgledi za izlečenje. Iako se tradicionalno ne smatra „izlečivom“, savremeni lekovi pod nazivom inhibitori tirozin kinaze (TKI) omogućavaju većini pacijenata da žive gotovo normalnim životnim vekom. Neki pacijenti mogu čak postići remisiju bez lečenja nakon dugotrajne kontrole bolesti.
Lečenje. TKI lekovi, a ponekad i transplantacija matičnih ćelija ako bolest postane otporna.
Koliko su efikasni načini lečenja leukemije
Tokom poslednjih nekoliko decenija lečenje leukemije značajno je napredovalo. Mnogi pacijenti danas postižu potpunu remisiju, a u nekim slučajevima moguće je i izlečenje, naročito uz ranu dijagnozu i savremene terapije.
Efikasnost lečenja zavisi od nekoliko faktora, uključujući podtip leukemije, starost pacijenta i to koliko dobro bolest reaguje na terapiju. Zahvaljujući savremenoj medicini, stope preživljavanja i dugoročni ishodi značajno su poboljšani kod mnogih oblika leukemije.
U nastavku su opisani glavni načini lečenja koji se danas primenjuju i koliko mogu biti efikasni.
Hemioterapija
Hemioterapija ostaje jedan od najčešće korišćenih i najefikasnijih načina lečenja leukemije, naročito kod akutnih oblika kao što su akutna limfoblastna leukemija (ALL) i akutna mijeloidna leukemija (AML).
Ona deluje tako što uništava ćelije leukemije koje se brzo dele u krvi i koštanoj srži. Kod mnogih pacijenata hemioterapija dovodi do potpune remisije, što znači da se posle lečenja standardnim testovima ne mogu otkriti ćelije leukemije.
Uspeh se razlikuje prema vrsti leukemije i uzrastu.
- Kod ALL u dečjem uzrastu intenzivna hemioterapija sa više lekova postiže potpunu remisiju u 95-98% slučajeva, a dugoročno preživljavanje dostiže 80-90%, što je čini jednim od najizlečivijih malignih oboljenja kod dece.
- Kod odraslih sa ALL stope remisije ostaju visoke, 80-90%, iako je dugoročno preživljavanje niže (40-50%) jer je povratak bolesti češći.
Kod AML ishodi u velikoj meri zavise od uzrasta.
- Kod mlađih odraslih standardna indukciona hemioterapija postiže remisiju u 60-80% slučajeva, uz dugoročno preživljavanje od oko 40-50%.
- Kod starijih pacijenata stope remisije padaju na 40-50%, a dugoročno preživljavanje može biti bliže 10-20%, što ukazuje na potrebu za novijim terapijama.
Hemioterapija se može primeniti i kod hroničnih leukemija, mada se često kombinuje sa drugim pristupima.
- Kod hronične limfocitne leukemije (CLL) terapijski protokoli mogu dati stope odgovora od oko 89%, uz potpunu remisiju kod 50-60% pacijenata, iako su noviji ciljani lekovi postali poželjniji izbor.
Ciljana terapija
Ciljana terapija predstavlja jedan od najvažnijih napredaka u lečenju leukemije. Za razliku od hemioterapije, koja deluje i na ćelije raka i na zdrave ćelije koje se brzo dele, ciljane terapije usmerene su na određene genetske promene koje pokreću rast leukemije.
Ta preciznost često čini lečenje efikasnijim i podnošljivijim.
Ciljane terapije donele su naročito velike promene kod pojedinih podtipova.
- Kod ALL sa prisutnim Filadelfija hromozomom, dodavanje inhibitora tirozin kinaze (TKI) kao što je imatinib može povećati stope potpune remisije na 95-98%. Kod odraslih se petogodišnje preživljavanje uz te kombinacije povećava sa oko 40% na 60-70%.
- Kod AML ciljani lekovi kao što su FLT3 inhibitori mogu postići stope remisije od 40-70% kod pacijenata sa određenim mutacijama, a preživljavanje se može značajno poboljšati u poređenju sa samom hemioterapijom.
- IDH inhibitori pokazali su takođe dobre rezultate kod starijih odraslih osoba, sa stopama odgovora od 40-67% i potpunom remisijom kod 30-40%.
Kod hronične leukemije ciljana terapija je potpuno promenila dugoročne izglede.
- Kod CLL, BTK inhibitori kao što je ibrutinib daju stope odgovora iznad 90%, pri čemu 80-90% pacijenata posle 5 godina nema napredovanje bolesti.
- Terapije zasnovane na venetoklaksu mogu postići potpunu remisiju kod 50-70% pacijenata, a kod mnogih se ne može otkriti minimalna rezidualna bolest.
Možda najizraženiji uspeh postignut je kod CML.
- TKI lekovi pretvorili su CML u stanje kojim se veoma dobro upravlja, pri čemu desetogodišnje preživljavanje danas prelazi 90%, u poređenju sa manje od 20% u prošlosti.
- Oko 40-50% pacijenata može čak postići remisiju bez lečenja nakon dubokog i dugotrajnog odgovora.
Imunoterapija
Imunoterapija pomaže imunskom sistemu da efikasnije prepozna i napadne ćelije leukemije. Postala je naročito važna za pacijente kod kojih se leukemija javi posle remisije.
Neki od najboljih rezultata zabeleženi su kod povratka ALL.
- Blinatumomab postiže stope potpune remisije od 34-43%, u poređenju sa samo 16% uz standardnu hemioterapiju, i poboljšava ukupno preživljavanje.
- CAR-T ćelijska terapija dala je izuzetne rezultate kod dece i mladih odraslih, sa stopama potpune remisije i do 81-98%, pri čemu mnogi pacijenti mesecima i godinama kasnije nemaju povratak bolesti.
- Inotuzumab ozogamicin takođe pokazuje visoke stope remisije od oko 81% kod ALL koju je teško lečiti.
Kod AML imunoterapija se još razvija, ali su određene kombinacije i imunski efekti povezani sa transplantacijom poboljšali ishode, naročito posle povratka bolesti.
Kod CLL se imunoterapijski lekovi kao što je rituksimab često koriste uz hemioterapiju ili ciljanu terapiju, pomažući mnogim pacijentima da postignu dugotrajnu kontrolu bolesti, pri čemu preživljavanje bez napredovanja bolesti u nekim grupama prelazi 80%.
Transplantacija matičnih ćelija ili koštane srži
Transplantacija matičnih ćelija, koja se naziva i transplantacija koštane srži, jedan je od najintenzivnijih načina lečenja, ali nudi najveći potencijal za izlečenje kod leukemije visokog rizika ili leukemije koja se vratila.
Često se preporučuje kada postoje sledeći razlozi.
- Postoji velika verovatnoća da se leukemija vrati
- Standardna terapija nije dovoljna
- Glavni cilj je dugoročno izlečenje
Ishodi mogu biti veoma ohrabrujući.
- Kod ALL visokog rizika transplantacija u prvoj remisiji daje petogodišnje preživljavanje bez bolesti od 50-60%, a kod dece sa podudarnim davaocima preživljavanje može preći 70%.
- Kod AML odrasli u prvoj potpunoj remisiji postižu petogodišnje ukupno preživljavanje od 40-60%, a pojedine studije navode dugoročne stope preživljavanja iznad 70% kod odabranih pacijenata.
- Kod CML transplantacija je danas ređa zbog TKI lekova, ali posle neuspeha lečenja ili kod uznapredovale bolesti i dalje može dati petogodišnje preživljavanje od 60-85%.
Iako transplantacija nosi rizike, ostaje jedna od najjačih mogućnosti za postizanje izlečenja kod agresivne leukemije ili leukemije koja se vratila.
Terapija zračenjem
Terapija zračenjem nije osnovni način lečenja većine leukemija, ali može imati podršku u određenim situacijama.
Na primer.
- Kod ALL zračenje glave može smanjiti stopu povratka bolesti u centralnom nervnom sistemu za 20-30% kod dece visokog rizika.
- Kod AML zračenje se ponekad primenjuje pre pripreme za transplantaciju, čime se preživljavanje bez bolesti poboljšava za oko 10-20% kod određenih pacijenata visokog rizika.
- Kod CLL zračenje malim dozama može ublažiti tegobe usled velikog uvećanja limfnih čvorova i daje lokalnu kontrolu u 70-90% slučajeva, iako ne leči bolest.
Zračenje se obično kombinuje sa drugim terapijama, a retko se primenjuje samostalno.
Potporna nega i savremeno kombinovano lečenje
Uspeh lečenja zavisi i od potporne bolničke nege, koja pomaže pacijentima da bolje podnesu terapiju i bezbedno se oporave.
To obuhvata sledeće.
- Transfuzije krvi
- Sprečavanje infekcija
- Lečenje neželjenih dejstava
- Primenu faktora rasta
U većini slučajeva najefikasnije lečenje leukemije podrazumeva kombinovanje terapija u ličnom planu koji se zasniva na stanju pacijenta i podtipu leukemije.
Opšti izgledi
Zahvaljujući hemioterapiji, ciljanim terapijama, imunoterapiji i transplantaciji matičnih ćelija, ishodi kod leukemije znatno su poboljšani.
Iako nije svaki slučaj izlečiv, mnogi pacijenti danas postižu dugotrajnu remisiju, a kod nekih oblika leukemije stope preživljavanja uz savremenu terapiju sada prelaze 90%.
Uz stručnu medicinsku negu, ranu dijagnozu i redovno praćenje, mnogi pacijenti sa leukemijom mogu živeti pun i smislen život.
Napomena urednika
Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Doc. dr Betül BALLI DEMİREL, Ortodoncija.
Medicinski proverio
Doc. dr Betül BALLI DEMİREL
Ortodoncija
Poslednje ažuriranje: