Pređi na sadržaj
Razumevanje leukemije vlasastih ćelija i mogućnosti lečenja
Onkologija

Razumevanje leukemije vlasastih ćelija i mogućnosti lečenja

Ključne informacije

  • Leukemija vlasastih ćelija je redak oblik hroničnog karcinoma krvi.
  • Zahvata B limfocite i nastaje u koštanoj srži.
  • Bolest je dobila ime po izraštajima nalik dlačicama koji se vide na izmenjenim ćelijama.
  • Obično napreduje sporo i najčešće se otkriva kod odraslih.
  • Česti simptomi su umor, infekcije i uvećana slezina.
  • Dijagnoza se zasniva na analizama krvi, pregledu koštane srži i imunofenotipizaciji.
  • Lečenje uglavnom obuhvata lekove slične hemioterapiji i ciljanu terapiju.
  • Većina pacijenata veoma dobro reaguje na lečenje.

Šta je leukemija vlasastih ćelija

Leukemija vlasastih ćelija je maligna bolest koja zahvata B ćelije, vrstu belih krvnih zrnaca koja su zadužena za borbu protiv infekcija. Kod ove bolesti izmenjene B ćelije se nagomilavaju u koštanoj srži, slezini i krvi. Pod mikroskopom ove izmenjene ćelije imaju sitne izraštaje na površini koji izgledaju kao dlačice. Taj karakterističan izgled dao je bolesti ime.

Leukemija vlasastih ćelija se smatra hroničnom leukemijom jer se razvija sporo i može dugo ostati stabilna pre nego što izazove teže simptome.

Uzroci i faktori rizika

Tačan uzrok leukemije vlasastih ćelija nije u potpunosti poznat, ali su istraživanja otkrila genetsku mutaciju koja je prisutna kod većine pacijenata. Mnogi slučajevi su povezani sa mutacijom gena BRAF, koji ima ulogu u rastu i preživljavanju ćelija. Ta mutacija dovodi do nekontrolisanog rasta izmenjenih B ćelija.

Važni podaci

  • Bolest se ne nasleđuje.
  • Nastaje zbog stečenih genetskih promena.
  • Češća je kod osoba srednjih i starijih godina.
  • Muškarce zahvata češće nego žene.

Ne postoje jasno dokazani uzroci iz okoline ili načina života koji su direktno povezani sa leukemijom vlasastih ćelija.

Simptomi leukemije vlasastih ćelija

Neki pacijenti u trenutku postavljanja dijagnoze nemaju nikakve simptome. Bolest se često otkrije prilikom rutinskih analiza krvi.

Kada se simptomi jave, mogu obuhvatati sledeće tegobe.

Umor

Umor nastaje zbog anemije koju izaziva smanjeno stvaranje zdravih crvenih krvnih zrnaca.

Česte infekcije

Bolest slabi imuni sistem jer izmenjene ćelije potiskuju normalna bela krvna zrnca. To povećava rizik od bakterijskih i drugih infekcija.

Uvećana slezina

Slezina se često uvećava jer se u njoj nagomilavaju leukemijske ćelije. To može izazvati sledeće tegobe.

  • Bol ili nelagodnost u gornjem levom delu trbuha
  • Osećaj punoće posle male količine hrane

Snižene vrednosti krvne slike

Kod pacijenata se mogu razviti sledeća stanja.

  • Anemija
  • Snižen broj belih krvnih zrnaca
  • Snižen broj trombocita

Snižen broj trombocita može dovesti do lakog nastanka modrica i krvarenja.

Dijagnostika leukemije vlasastih ćelija

Za dijagnozu je potrebno više laboratorijskih i medicinskih pregleda.

Analize krvi

Kompletna krvna slika često pokazuje sledeće nalaze.

  • Snižene vrednosti belih krvnih zrnaca
  • Snižene vrednosti crvenih krvnih zrnaca
  • Snižen broj trombocita

Ovi nalazi pobuđuju sumnju na bolest.

Razmaz krvi

Mikroskopski pregled krvi može pokazati izmenjene limfocite sa izraštajima nalik dlačicama.

Biopsija koštane srži

Uzorak koštane srži se uzima radi potvrde dijagnoze. U mnogim slučajevima srž je teško aspirirati jer postaje fibrozna.

Ovaj pregled pokazuje prisustvo vlasastih ćelija i potvrđuje bolest.

Imunofenotipizacija i genetsko testiranje

Posebne laboratorijske metode otkrivaju specifične markere na izmenjenim ćelijama.

Testiranjem se često otkriva sledeće.

  • Prisustvo markera B ćelija
  • Mutacija gena BRAF kod većine pacijenata

Ovi testovi pomažu u potvrdi dijagnoze i usmeravaju odluke o lečenju.

Lečenje leukemije vlasastih ćelija

Lečenje je obično veoma delotvorno i većina pacijenata dobro reaguje.

Hemioterapija analozima purina

Osnovno lečenje leukemije vlasastih ćelija su hemioterapijski lekovi koji deluju na izmenjene B ćelije i uništavaju ih.

Najčešće se primenjuju sledeći lekovi.

  • Kladribin
  • Pentostatin

Ovi lekovi se daju u obliku injekcije ili infuzije tokom ograničenog vremenskog perioda. Kod mnogih pacijenata jedan ciklus lečenja dovodi do dugotrajne remisije.

Veoma su delotvorni i u većini slučajeva predstavljaju lečenje prve linije.

Ciljana terapija

Ciljana terapija može da se primeni kod pacijenata koji

  • ne reaguju na hemioterapiju
  • imaju relaps posle početnog lečenja
  • ne podnose standardnu terapiju

Pošto mnogi pacijenti imaju mutaciju gena BRAF, ciljani lekovi koji blokiraju ovu mutaciju mogu biti delotvorni.

Primeri su inhibitori BRAF i drugi ciljani lekovi koji se koriste u odabranim slučajevima.

Lečenje relapsa

Kod nekih pacijenata može doći do relapsa posle početne remisije. U takvim slučajevima postoje sledeće mogućnosti.

  • Lečenje može da se ponovi
  • Mogu se primeniti alternativni lekovi
  • Može se razmotriti ciljana terapija

Većina pacijenata sa relapsom i dalje dobro reaguje na dodatno lečenje.

Potporno lečenje

Potporno lečenje je važno i može obuhvatati sledeće mere.

  • Transfuzije krvi kod teške anemije
  • Antibiotike za lečenje infekcija
  • Faktore rasta radi poboljšanja stvaranja krvnih ćelija

Potporno lečenje pomaže u zbrinjavanju komplikacija i poboljšava opšte zdravlje.

Prognoza leukemije vlasastih ćelija

Leukemija vlasastih ćelija ima veoma dobru prognozu u poređenju sa mnogim drugim vrstama leukemije.

  • Većina pacijenata postiže dugotrajnu remisiju posle lečenja.
  • Uz odgovarajuću negu očekivano trajanje života može biti blizu uobičajenog.
  • Potrebne su redovne kontrole radi otkrivanja mogućeg relapsa.

Rana dijagnoza i odgovarajuće lečenje značajno poboljšavaju ishode.

Zaključak

Leukemija vlasastih ćelija je redak, ali veoma izlečiv karcinom krvi koji zahvata B limfocite i razvija se sporo. Odlikuju je izmenjene ćelije sa izraštajima nalik dlačicama i često je povezana sa genetskom mutacijom gena BRAF.

Savremene mogućnosti lečenja, pre svega hemioterapija analozima purina i ciljana terapija, omogućavaju većini pacijenata da postignu dugotrajnu remisiju. Uz pravilnu dijagnozu, lečenje i praćenje pacijenti mogu očuvati dobar kvalitet života.

Napomena urednika

Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Vanr. prof. dr Melih ÜÇER, Neurohirurgija.

Poslednje ažuriranje: