Pređi na sadržaj
Operacija Kijarijeve malformacije
Neurohirurgija

Operacija Kijarijeve malformacije

O ovom odeljenju

 
NEUROHIRURGIJA I KRANIOCERVIKALNI SPOJ

Snimak meri milimetre. Operacija odgovara na simptome.

Većina ljudi kojima je rečeno da imaju Kijarijevu malformaciju nikada neće imati potrebu za operacijom. Na ovoj stranici objašnjavamo kome je operacija potrebna, šta se njome uklanja, oko čega se hirurzi i dalje ne slažu i kako da razlikujete pažljivu preporuku od one date po automatizmu.

93,3%
Ljudi bez simptoma koji su takvi i ostali, uključujući i one sa siringomijelijom
5 mm
Mera koja daje ime dijagnozi i sama po sebi ne rešava skoro ništa
2 do 3 sata
Uobičajeno trajanje dekompresije, uz nekoliko noći u bolnici posle nje
Besplatno
Pregled Vašeg MR snimka i istorije simptoma pre nego što bilo šta rezervišete
Besplatna konsultacija

Šta je Kijarijeva malformacija

Sa donje strane malog mozga vise dva zaobljena režnja koje neurohirurzi nazivaju cerebelarnim tonzilama. Kod Kijarijeve malformacije tipa I one leže niže nego što bi trebalo i potiskuju se nadole kroz foramen magnum, veliki otvor na mestu gde se lobanja završava i počinje kičmeni kanal. Sa samim mozgom nije ništa pošlo naopako. Prostor napravljen da ga primi jednostavno je manji od svog sadržaja.

Skučenost je ceo problem.

Cerebrospinalna tečnost, bistra tečnost koja amortizuje mozak i kičmenu moždinu, mora slobodno da prolazi kroz taj otvor pri svakom otkucaju srca i pri svakom kašlju, a kada ga tonzile zapuše, tečnost se umesto proticanja potiskuje unaokolo, što stvara obrazac simptoma po kojem je ovo stanje poznato. Klasičan simptom je glavobolja u potiljku koja se javlja u roku od nekoliko sekundi posle kašlja, smeha, naprezanja ili podizanja tereta i koja se povlači u roku od nekoliko minuta. Kod nekih ljudi se razvije i šupljina ispunjena tečnošću unutar same kičmene moždine, koja se zove sirinks, i ona polako oštećuje nervna vlakna koja kroz nju prolaze i stvara utrnulost, slabost i gubitak osećaja za temperaturu u obrascu koji ne prati nijedan pojedinačni nerv. Drugi imaju teškoće pri gutanju, promuklost, nesigurnost u hodu ili apneju u snu. A veoma veliki broj ljudi ima ovu anatomiju bez ijedne posledice. Taj raskorak je mesto gde počinje najveći deo zabune u ovoj oblasti.

Milimetri ne odlučuju

Radiolog nalaz naziva Kijarijevom malformacijom tipa I kada se tonzile spuste više od pet milimetara ispod foramena magnuma. Taj broj potiče iz dogovora i raširio se daleko izvan onoga što može da podnese, jer pacijenti danas dolaze sa odštampanim nalazom, sa podebljanom cifrom i sa uverenjem da ta cifra određuje da li idu na operaciju.

Ne određuje.

Prospektivna studija pratila je 52 deteta sa nalazom Kijarijeve malformacije i bez sirinksa tokom najviše sedam godina, uz snimanje i pregled jednom godišnje, i pokazala je da je položaj tonzila promenljiva, a ne fiksna veličina. Kod polovine dece položaj je ostao isti kao na početku, kod 38 odsto se vratio naviše, a kod 12 odsto se spustio još niže. Kod dvanaest odsto nalaz se u potpunosti povukao. Snimci su se menjali. Deca nisu. Nijedna radiološka promena nije se poklapala sa tim kako su deca bila, i nijedno dete nije operisano zbog promene na snimku. Troje je na kraju operisano, i sve troje je operisano zbog onoga što su opisali u ordinaciji. Autori su zaključili da rutinsko kontrolno snimanje deteta bez tegoba ništa ne menja i da može da se prekine.

Naš stav proizlazi iz toga. Pažljivo pročitamo snimak, izmerimo ono što mora da se izmeri, a zatim broj ostavimo po strani i saslušamo istoriju tegoba, jer u njoj zaista živi odluka.

Kome je operacija zaista namenjena

Na ovo odgovaraju dva tela dokaza i oba upućuju u istom pravcu. Jedno je pratilo šta se dešava sa ljudima koje niko ne dira, a drugo koliko često tiha Kijarijeva malformacija postane operisana.

Šta se dešava kada niko ne operiše
Sistematski pregled prirodnog toka bolesti pokazao je da je 93,3 odsto ljudi bez simptoma takvo i ostalo, a to je važilo i za one koji su uz to imali sirinks. Među onima sa blagim simptomima koji su vođeni bez operacije, između 27 i 40 odsto se popravilo samo od sebe na kontroli, a mučnina se povukla kod 89 odsto. Zasebna grupa od 427 dece sa tihom Kijarijevom malformacijom i bez sirinksa ostala je bez dekompresije u 95,8 odsto slučajeva posle tri godine, u 94,1 odsto posle pet i u 93,1 odsto posle deset godina.

Šta onda prevagne u korist operacije

Uglavnom tri stvari. Glavobolja pri kašlju koja je dovoljno jaka i dovoljno česta da oblikuje nečiju nedelju najčešći je razlog, a ujedno je i simptom koji najpouzdanije odgovara na operaciju. Sirinks koji se uvećava, ili onaj koji je već izazvao utrnulost ili slabost, dolazi na drugo mesto, jer se oštećenje koje sirinks nanosi moždini nagomilava i ne vraća se jednom kada nastane. Znaci sa moždanog stabla dolaze na treće mesto, a to znači otežano gutanje, promukao glas, gušenje tečnošću ili apneju u snu koja se može pripisati istoj skučenosti, dok je izvan ta tri slučaja pažljivo praćenje stvaran i često bolji plan, pa je onaj ko Vam govori drugačije pokazujući na cifru u milimetrima preskočio jedan korak.

Simptomi koji upućuju na operaciju

Neurohirurzi osluškuju pet stavki navedenih ispod. Simptomi izvan te liste mogu biti stvarni i zaslužuju ispitivanje, ali nose mnogo manju težinu u odluci o dekompresiji, a njihovo lečenje operacijom razočara sve uključene.

  • Glavobolja u potiljku koja se javlja u roku od nekoliko sekundi posle kašlja, kijanja, smeha, naprezanja ili saginjanja i popušta u roku od nekoliko minuta.
  • Utrnulost, peckanje, slabost ili gubitak osećaja za temperaturu u rukama ili preko ramena, naročito kada ne odgovara području jednog nerva.
  • Teškoće pri gutanju, promukao ili slab glas, gušenje pri piću bistrih tečnosti ili ponavljane infekcije pluća zbog aspiracije.
  • Nesigurnost u hodu, nespretne ruke, ispuštanje predmeta ili promena rukopisa koja se uvukla tokom poslednjih nekoliko meseci.
  • Apneja u snu, naročito centralna apneja, kod osobe koja ne odgovara uobičajenoj slici za nju.

Migrena stoji izvan te liste. Isto tako i vrtoglavica sama po sebi, kao i bol u vratu sam po sebi, a snimak koji pokazuje spuštanje tonzila kod osobe čiji je stvarni problem migrena jedna je od najčešćih zamki u celoj ovoj oblasti. Ta zamka iza sebe ostavlja ožiljak.

Sirinks menja odgovor

Sirinks je šupljina ispunjena tečnošću koja nastaje unutar kičmene moždine kada cerebrospinalna tečnost više ne može slobodno da se kreće preko kraniocervikalnog spoja, a na MR snimku se vidi kao tamni kanal koji prolazi sredinom moždine, ponekad kroz dva ili tri pršljenska nivoa, a ponekad kroz deset. Ima ga otprilike svaka treća osoba sa Kijarijevom malformacijom.

Od glavobolje ga razlikuje računica oporavka. Glavobolja pri kašlju koja nekoga muči šest godina može nestati u prve dve nedelje posle uspešne dekompresije, jer je mehanizam koji ju je stvarao bio pritisak, a pritisak je uklonjen. Sirinks koji je već uništio vlakna u sredini moždine je drugi slučaj, jer se sama šupljina obično smanji kada se tečnost ponovo pokrene, a ipak se utrnulost i slabost koje je izazvala mogu oporaviti samo delimično ili se uopšte ne oporaviti. Ta jedina nesimetričnost je razlog zbog kojeg sirinks pomera slučaj napred u redu umesto da ga ostavi pod posmatranjem, jer čekanje ne košta ništa kada je jedini simptom glavobolja, a čekanje košta kičmenu moždinu kada šupljina raste. Razlika je trajna.

Šta se operacijom uklanja

Stručni naziv je dekompresija zadnje lobanjske jame, a cilj je da se vrata prošire. Iz mozga se ništa ne uklanja i ništa se u njega ne postavlja.

Tri sloja koja hirurg može da otvori

Kost, traka, dura. Prvi sloj je kost. Uklanja se mali prozor potiljačne kosti sa zadnje strane lobanje, oko tri centimetra u prečniku, a uz njega i zadnji luk prvog vratnog pršljena kod pacijenata čije tonzile leže dovoljno nisko da to opravdaju. Drugi sloj je čvrsta vezivna traka na unutrašnjoj površini kosti, koja je kod ovog stanja često zadebljala i može se preseći bez otvaranja ičega ispod nje. Treći sloj je sama dura, kožasta opna umotana oko mozga i kičmene moždine, a otvaranje dure je korak koji jednostavnu operaciju pretvara u snažniju i opasniju. To na kom se od ta tri sloja hirurg zaustavi prava je odluka u hirurgiji Kijarijeve malformacije, i ona pripada konsultaciji, a ne operacionoj sali. Pitajte o tome unapred. Hirurg koji ne može unapred da kaže koje slojeve namerava da otvori i šta bi ga nateralo da se predomisli kada već uđe, prepustio je najvažniju procenu u celoj operaciji onome što deluje razumno u dva popodne, dok je Vaša glava već u stezniku.

Zašto je zaustavljanje na kosti ozbiljna mogućnost
Ako dura ostane zatvorena, operacija ostaje izvan prostora u kojem se nalazi cerebrospinalna tečnost, a gotovo svaka ozbiljna komplikacija ove operacije potiče upravo od otvaranja tog prostora. Dekompresija samo na kosti traje kraće, boravak u bolnici je kraći, a stopa curenja tečnosti, pseudomeningokele i meningitisa znatno pada. Cena pada na pacijente kod kojih sama kost ne oslobodi tečnost, pa se oni vraćaju na drugu operaciju, što je razmena koju ovaj pristup otvoreno prihvata. Odmeravanje manjeg rizika danas naspram veće verovatnoće povratka ceo je spor, i on traje već trideset godina.

Pitanje dure

Kada se dura otvori, ne može se jednostavno ponovo zašiti, jer bi čvrsto zatvaranje poništilo upravo izvedenu dekompresiju. Ušiva se zakrpa od nekog materijala da bi se dura proširila, a taj korak se zove duraplastika. Tako su dve operacije koje ćete videti imenovane u svakom radu na ovu temu dekompresija sa nedirnutom durom i dekompresija sa ušivenom zakrpom.

Nijedna ne rešava svaki slučaj, a svaki hirurg koji tvrdi drugačije opisao je sopstvene navike.

Ono što ovaj spor čini neobičnim jeste to što kod odraslih nikada nije rešen randomizovanom studijom, pa je cela literatura sastavljena od grupa koje su poredile ono što su različiti hirurzi slučajno radili, što znači da pacijenti u dve grupe od početka nikada nisu bili sasvim slični. Nekoliko velikih objedinjenih analiza izvuklo je iz tog materijala sve što se moglo i, iako se razilaze u pojedinostima, slažu se oko oblika same razmene. Taj oblik se održava. Otvaranje dure kupuje bolje izglede da se simptomi smire i da se sirinks smanji, po ceni izrazito veće verovatnoće curenja tečnosti, zapaljenja opni, otoka ispod rane ili drugog prijema u bolnicu, a svaka studija koja je to posmatrala iz drugog ugla vratila se sa inačicom iste rečenice.

Šta su pokazale objedinjene studije

Najveći deo težine ovde počiva na dve meta-analize, od kojih je jedna objedinila 3.618 pacijenata iz 17 studija, a druga 3.666 iz 14. Pročitane zajedno, one govore četiri stvari.

Četiri nalaza koja hirurg treba da ume da navede

  1. Olakšanje simptoma ide u korist zakrpe. Klinička popravka bila je verovatnija uz duraplastiku, uz relativni rizik od 1,24 i interval poverenja od 1,07 do 1,44.
  2. Komplikacije idu u korist ostavljanja dure zatvorenom. Ukupne komplikacije imale su relativni rizik od 4,51 uz duraplastiku, a interval se protezao od 2,01 do 10,11.
  3. Sirinks bolje prolazi uz zakrpu. Smanjenje sirinksa bilo je verovatnije posle duraplastike uz relativni rizik od 1,57, a pacijenti sa sirinksom su se ukupno više popravili.
  4. Odrasli se češće vraćaju posle operacije samo na kosti. Ponovna operacija kod odraslih bila je ređa uz duraplastiku, uz relativni rizik od 0,17, dok su kod dece oba pristupa bila izjednačena.

Te pojedinačne komplikacije zaslužuju da budu imenovane, jer su to one koje pacijent oseti. Curenje cerebrospinalne tečnosti kroz ranu imalo je relativni rizik od 5,23 posle duraplastike, a aseptični meningitis, što znači zapaljenje opni bez infekcije, 4,02. Praktičan prevod glasi ovako. Odrasla osoba sa sirinksom ima najjači razlog za zakrpu, dete bez sirinksa ima najjači razlog da se dura ne dira, a svi ostali stoje u sredini, gde hirurg treba naglas da objasni na koju stranu naginje i zašto.

Zakrpa i zašto je važna

Ako se dura otvara, nešto mora da se u nju ušije, a ispostavlja se da izbor materijala pomera brojke više nego što se pacijentima ikada kaže.

Šta je pokazalo 1.404 pacijenata iz 19 studija
Meningitis posle operacije javio se u 1 odsto slučajeva kada je zakrpa bila od pacijentovog sopstvenog tkiva, u 2 odsto kod tkiva ljudskog davaoca, u 5 odsto kod sintetičkog materijala i u 8 odsto kod životinjskog tkiva. Povratak u operacionu salu iznosio je 4 odsto za pacijentovo sopstveno tkivo, 5 odsto za životinjsko tkivo, 9 odsto za tkivo davaoca i 10 odsto za sintetičko. Popravka sirinksa išla je obrnuto, najbolja sa tkivom davaoca uz 83 odsto, zatim sintetičko sa 79 odsto, pa pacijentovo sopstveno sa 77 odsto.

Šta mi koristimo i zašto

Naš podrazumevani izbor ostaje pacijentovo sopstveno tkivo, uzeto kao list perikranijuma ispod istog reza, jer u toj analizi nosi najnižu stopu infekcije i najnižu stopu povratka u salu, a njegovo dobijanje ništa ne košta. Razmena košta nešto duži rez i nekoliko dodatnih minuta operacije. Tamo gde je perikranijum previše tanak ili gde je već iskorišćen u prethodnoj operaciji, sledeći izbor postaje tkivo ljudskog davaoca, a svaki pacijent sme da pita šta će mu biti ušiveno pre nego što bilo šta potpiše, jer odeljenje koje na to pitanje odgovori sleganjem ramenima tačno Vam je reklo koliko pažljivo prati sopstvene rezultate. Pitajte svejedno.

Šta se dešava na dan operacije

Uspavljuju Vas u opštoj anesteziji i okreću licem nadole, sa glavom učvršćenom u steznik sa tri igle tako da se ništa ne pomera. Rez ide po sredini potiljka i gornjeg dela vrata, oko sedam centimetara, i nalazi se unutar linije kose, gde je sakriven kada kosa ponovo poraste. Uklanja se kost, oslobađa se zadebljala traka ispod nje, a zatim hirurg sledi plan dogovoren sa Vama unapred. U mozak se ne ulazi. Većina dekompresija traje dva do tri sata od prvog reza do poslednjeg šava.


Prva noć i dani posle nje

Po buđenju gotovo svi navode ukočenost vrata i osećaj bola i zategnutosti preko potiljka, što potiče od mišića, a ne od mozga, i dobro odgovara na uobičajene lekove protiv bolova. Glavobolja u prvih nekoliko dana je česta i ne govori Vam baš ništa. Ustajete i hodate iste večeri ili sledećeg jutra, normalno jedete u roku od jednog dana, a bolnicu napuštate posle dve do četiri noći, u zavisnosti od toga da li je dura otvarana i kako se rana ponaša. Konci ili spajalice se uklanjaju između desetog i četrnaestog dana. Najkorisnije što možete da uradite u te prve dve nedelje jeste da izbegavate sve što podiže pritisak unutar glave, što znači bez podizanja tereta težeg od dva kilograma, bez naprezanja i uz to da odmah nekome javite ako dobijete kašalj. Ta poslednja stavka zvuči sitno. Jak kašalj u prvoj nedelji pritiska tečnost uz sveže zašivenu duru jače nego bilo koji teret koji biste mogli da podignete, i to je mehanizam iza dobrog dela curenja zbog kojih se ljudi vraćaju na odeljenje, pa se kašalj u prve dve nedelje leči, a ne podnosi.

Rizici i komplikacije

Gotovo svaka komplikacija sa ove liste pripada grupi kojoj je dura otvarana. Ta jedna činjenica oblikuje rizik i objašnjava zašto se razgovor o duri vodi pre operacije, a ne posle nje.

Ova tabela se na uskom ekranu pomera bočno. Prevucite prstom ili mišem da biste videli sve kolone.

Šta može da pođe naopako, kada se pokaže i šta zahteva
Problem Kada se javlja Šta obično zahteva
Curenje tečnosti kroz ranu Prve dve nedelje Dodatne šavove, lumbalnu drenažu, povremeno povratak u salu
Pseudomeningokela Dve do šest nedelja Mek otok na rani, praćenje, kompresivni zavoj, ponekad drenažu
Aseptični meningitis Od trećeg do četrnaestog dana Kortikosteroide, uz prethodnu lumbalnu punkciju radi isključivanja prave infekcije
Bakterijski meningitis ili infekcija rane Prvi mesec Antibiotike u venu, ponekad uklanjanje zakrpe
Simptomi koji se ne smiruju Tri do dvanaest meseci Ponovljeno snimanje i iskrenu proveru da li je Kijarijeva malformacija bila uzrok
1
Bistra tečnost koja curi iz rane ili iznenadna glavobolja koja je mnogo jača kada sedite ili stojite, a slabija kada ležite ravno, zahteva poziv istog dana.
2
Povišena temperatura sa ukočenim vratom i preosetljivošću na svetlost u prvom mesecu zahteva procenu istog dana, gde god u svetu da se nalazite.
3
Nova slabost, nova utrnulost ili promena u gutanju u bilo kom trenutku posle otpusta zahtevaju snimak, a ne umirivanje preko telefona.

Komplikacija koju niko ne navodi

Operisanje pogrešnog problema takođe pripada ovoj stranici. Pacijent čije su glavobolje sve vreme bile migrena, koji je uz to imao slučajan nalaz Kijarijeve malformacije i hirurga spremnog da po njemu postupi, budi se sa ožiljkom, sa mesec dana oporavka iza sebe i sa istim glavoboljama ispred sebe. Nijedna objavljena tabela komplikacija to ne broji. Konsultacija to u potpunosti sprečava, kada neko uzme pravu anamnezu i pokaže se spremnim da kaže da je anatomija na snimku stvarna, ali verovatno nebitna.

Oporavak, nedelju po nedelju

Oporavak od ove operacije najviše zavisi od vratnih mišića koji su pomereni u stranu, a raspored ispod je uobičajen. Ljudi koji su godinama bolesni ponekad očekuju da se osete preporođeno za nekoliko dana, a realnija slika je spor povratak tokom šest nedelja, pri čemu glavobolja pri kašlju odlazi rano, a ukočenost poslednja. Šest nedelja je uobičajen luk.

Ova tabela se na uskom ekranu pomera bočno. Prevucite prstom ili mišem da biste videli sve kolone.

Uobičajen raspored posle dekompresije zadnje lobanjske jame
Period Šta možete da radite Šta treba da izbegavate
U bolnici, dve do četiri noći Hodanje iste večeri, normalna ishrana u roku od jednog dana Ležanje ravno po ceo dan, što ukoči vrat brže od svega
Prva i druga nedelja Kratke šetnje više puta dnevno, tuširanje kada se rana zatvori Podizanje tereta težeg od dva kilograma, saginjanje, naprezanje, alkohol, nikotin
Treća i četvrta nedelja Duže šetnje, lak kancelarijski rad od kuće, nežno pokretanje vrata Vožnju dok Vam je hirurg ne odobri i svaki rad iznad glave
Od četvrte do šeste nedelje Većina ljudi se vraća na posao, fizikalna terapija za vrat ako je zategnut Kontaktni sport, dizanje teškog tereta, sve što potresa glavu
Tri do dvanaest meseci Puna aktivnost i period u kojem se sirinks smanjuje na snimku Prerano ocenjivanje rezultata, jer se promene osećaja oporavljaju sporo

Jedan deo oporavka zaslužuje da se kaže otvoreno, jer iznenadi ljude koji su se spremali na nešto gore. Glavobolja pri kašlju, ako je bila razlog Vašeg dolaska, obično prva nestaje, a znatan broj pacijenata u prvoj ili drugoj nedelji primeti da kašalj više ne izaziva osećaj kojeg su naučili da se plaše. Ukočenost vrata ponaša se suprotno i zadržava se mesec ili dva, popuštajući postepeno kako se mišići koji su bili pomereni vraćaju na svoje, a kratak kurs fizikalne terapije tome pomaže više nego mirovanje. Utrnulost i slabost koje potiču od sirinksa prate sopstveni raspored i popravljaju se tokom šest do dvanaest meseci, ako se uopšte poprave, i zbog toga se snimak na tri meseca i snimak posle godinu dana čitaju zajedno, a ne odvojeno. Ocenjivanje celog ishoda u šestoj nedelji najčešća je greška koju pacijenti prave. U šestoj nedelji mišići još bole, utrnulost se nije pomerila, pa neko kome je obećana preobrazba zaključuje da operacija nije uspela, iako je zapravo deo koji je ikada mogao brzo da se promeni već promenjen, a ostalo je još u toku.

Kontrole i šta pokazuju snimci

Praćenje posle ove operacije lakše je nego kod većine operacija mozga, a snimaka koji su bitni ima malo. Lista je kratka. Uobičajen obrazac teče ovako, a Vaš hirurg će ga prilagoditi ako je sirinks bio prisutan ili ako je rana pravila probleme.

1
Pregled rane desetog do četrnaestog dana, koji može da obavi lokalni lekar uz fotografije poslate nama ako ste već odleteli kući.
2
Klinički pregled posle šest do osam nedelja, koji se tiče toga kako se osećate, a ne kako izgleda, i snimak nije potreban osim ako nešto nije pošlo naopako.
3
MR snimanje posle šest meseci do godinu dana, često cine studija, koja snima kretanje cerebrospinalne tečnosti i pokazuje da li su vrata zaista otvorena.
4
Ako je sirinks bio prisutan, snimanje kičme na istoj kontroli, jer se šupljina obično skupi tokom meseci kada se tečnost ponovo pokrene.

Čitanje tih snimaka bez panike

Snimci posle operacije uznemiravaju pacijente sa dva nalaza koja znače vrlo malo. Tonzile često ostaju tačno tamo gde su bile, jer je operacija proširila prostor, a nikada ih nije povukla naviše, pa nalaz koji navodi trajno spuštanje tonzila opisuje očekivano stanje stvari. A sirinks koji se suzio bez nestajanja jeste uspeh, jer tanak preostali kanal koji više nije pod pritiskom ne pravi dalju štetu. Na ovim snimcima je bitno da li se tečnost kreće preko spoja i da li je sirinks manji nego ranije, a na oba pitanja odgovara poređenje snimaka, a ne čitanje jednog izdvojeno.

Šta dekompresija ne rešava

Operacija leči skučenost na jednim malim vratima. Svaki simptom nastao negde drugde nastavlja tačno kao i pre, a reći to unapred sprečava mnogo kasnijeg razočaranja.

Migrena se nastavlja i često postaje očiglednija kada glavobolja pri kašlju nestane. Hronična svakodnevna glavobolja bez okidača u vidu kašlja retko uopšte odgovara na ovu operaciju. Oštećenje nerava koje je sirinks već naneo moždini može se oporaviti delimično ili nikako, jer operacija zaustavlja proces, a ne može da obnovi ono što je proces uništio, dok umor, maglovito razmišljanje i raširen bol, sa kojima mnogi nosioci ove dijagnoze žive i koji su zaista onesposobljavajući, nemaju utvrđenu vezu sa spuštanjem tonzila niti ima dobrih dokaza da ih dekompresija dodiruje. Skolioza kod deteta sa sirinksom ponekad se stabilizuje nakon što se sirinks smanji, a ponekad napreduje svejedno, pa je prati ortopedski tim kao zaseban problem, i ništa od ovoga ne govori protiv operacije kod ljudi kojima je potrebna, dok sve to govori u prilog tome da se zna koji se Vaš simptom leči pre nego što na bilo šta pristanete. Zapišite svoje simptome redom prema tome koliko Vas koštaju. Odnesite tu listu na konsultaciju i pitajte, stavku po stavku, za koje hirurg očekuje da će se promeniti, jer će dobar odgovor Vašu listu razvrstati u tri grupe, a loš će celu listu tretirati kao jednu stvar pod imenom Kijarijeva malformacija.

Troškovi, koordinacija i operacija u Istanbulu

Na ovoj stranici ne štampamo cenu, jer bi cifra napisana danas bila zastarela dok je Vi pročitate i jer pravi odgovor zavisi od toga da li se dura otvara. Ono što možemo da opišemo jeste kako teče procena, a kod ovog stanja procena nosi veću težinu nego obično, jer priličan broj ljudi koji nam pišu uopšte ne bi trebalo da bude operisan.

Šta poslati i šta se vraća
Pošaljite same MR snimke na disku ili preko linka za prenos, sa prikazom mozga i cele kičme, zajedno sa pisanim opisom svojih simptoma, uključujući kada se glavobolja javlja, koliko traje i šta je pokreće. Neurohirurg pregleda oboje i pismeno odgovara na tri pitanja. Da li anatomija odgovara simptomima. Da li je verovatno da će operacija pomoći baš tim simptomima. Da li bi se dura u Vašem slučaju otvarala i na osnovu čega. Ako je odgovor na drugo pitanje odričan, upravo to će Vam biti rečeno, i biće rečeno besplatno.

Osoblje u službi za međunarodne pacijente radi na engleskom, arapskom, francuskom, ruskom, srpskom, rumunskom i španskom jeziku, a prevođenje za druge jezike se dogovara pre Vašeg dolaska. Jedan koordinator vodi Vaš slučaj od prve poruke do otpusta i ostaje dostupan na WhatsApp aplikaciji kada se vratite kući, što je ovde važno jer su pitanja koja se jave u trećoj nedelji obično pitanja o rani, a ne o mozgu. U Vašoj sobi postoji ležaj za pratioca, hotel i prevoz se organizuju oko datuma operacije, moguće je zatražiti lekarku, a pozivno pismo za vizu šalje se deset dana pre putovanja. Halal, vegetarijanski i dijabetički obroci su uobičajeni, a u okviru bolnice postoji prostorija za molitvu. Ništa od toga nije ukras. Pacijent koji je doleteo iz četiri vremenske zone, koji ne može da pročita natpise, čiji pratilac spava u stolici i čiji jedini put do hirurga vodi kroz centralu na jeziku koji ne govori, doživeće i običan oporavak kao zastrašujući, a navedena rešenja postoje da bi oporavak ostao običan.

Računajte na deset do četrnaest noći u zemlji. To pokriva preoperativnu procenu, operaciju, dve do četiri noći na odeljenju i dovoljno vremena posle toga za pregled rane pre leta, jer promene pritiska u avionu najbolje dočekuje rana koja je već proverena. Kod kuće Vaš lekar vodi konce i ranu kontrolu, a mi mu šaljemo operativni nalaz, podatke o tome šta je uklonjeno i da li je korišćena zakrpa i od čega je bila, tako da svaki budući hirurg koji čita snimak zna tačno šta je urađeno.

Pošaljite snimak i priču. Oboje, jer ni jedno ni drugo samo za sebe nije od velike koristi.

Česta pitanja o operaciji Kijarijeve malformacije

Većina prvih poruka iz inostranstva postavlja pitanja navedena ispod.

Moje tonzile su spuštene 12 mm. Znači li to da mi treba operacija?
Samo po sebi, ne. Mera daje ime dijagnozi, a vrlo malo predviđa o tome da li će operacija pomoći. Sistematski pregled pokazao je da je 93,3 odsto ljudi bez simptoma ostalo bez simptoma, a prospektivna studija dece pokazala je da se položaj tonzila pomerao naviše jednako često kao i naniže tokom sedam godina, bez veze sa tim kako su deca bila. O operaciji odlučuju glavobolja pri kašlju, sirinks koji se uvećava ili simptomi sa moždanog stabla.
Da li se dura otvara u svakoj operaciji?
Ne, i izbor treba da se napravi sa Vama unapred. Objedinjeni podaci pokazuju bolje olakšanje simptoma i bolje smanjenje sirinksa kada se ušije zakrpa, uz izrazito veću stopu komplikacija, uključujući relativni rizik od 5,23 za curenje tečnosti. Odrasli sa sirinksom imaju najjači razlog za otvaranje, a deca bez sirinksa najslabiji.
Da li će moje glavobolje nestati?
Glavobolja pri kašlju obično nestane, i to često rano, što je najpouzdaniji rezultat koji ova operacija daje. Glavobolje bez okidača u vidu kašlja i bez okidača u vidu naprezanja odgovaraju mnogo manje predvidivo, a migrena se jednostavno nastavlja bez obzira na to šta bilo koji hirurg uradi. Da znate koju vrstu glavobolje imate najvažnije je što možete da donesete na konsultaciju.
Da li će sirinks nestati?
Obično se smanji tokom meseci kada cerebrospinalna tečnost ponovo počne normalno da se kreće, a potpuno nestajanje je ređe od znatnog suženja. Tanak preostali kanal bez pritiska računa se kao uspeh. Utrnulost i slabost koje je sirinks već izazvao oporavljaju se po sopstvenom rasporedu, tokom šest do dvanaest meseci, a ponekad samo delimično.
Koliko vremena treba da prođe pre nego što mogu da letim kući?
Računajte na ukupno deset do četrnaest noći u zemlji, što omogućava da se rana proveri pre puta. Većina ljudi dobije odobrenje za let oko desetog do četrnaestog dana, pod uslovom da je rana suva, da su konci izvađeni i da se ispod ožiljka nije pojavio otok. Rana iz koje curi tečnost razlog je za odlaganje leta, a mi radije pomeramo kartu nego što Vas šaljemo na aerodrom.
Može li se operacija ponoviti ako ne uspe?
Da, a revizija je najčešće potrebna posle dekompresije samo na kosti koja nije oslobodila tečnost, što je razmena koju taj pristup prihvata. Kod odraslih je ponovna operacija bila ređa posle duraplastike, uz relativni rizik od 0,17. Revizija obično znači otvaranje dure ako to prvi put nije urađeno.
Kako će izgledati ožiljak?
Uspravna linija duga oko sedam centimetara po sredini potiljka i gornjeg dela vrata, uglavnom unutar linije kose. Brije se samo mala količina kose, a kada ponovo poraste, gornji deo ožiljka je sakriven. Donji deo na vratu ostaje vidljiv i tokom godinu dana izbledi u bledu liniju.

Literatura

  1. Langridge B, Phillips E, Choi D. Chiari malformation type 1. A systematic review of natural history and conservative management. World Neurosurgery. 2017;104:213-219.
  2. Whitson WJ, Lane JR, Bauer DF, Durham SR. A prospective natural history study of nonoperatively managed Chiari I malformation, and whether follow-up MRI surveillance alters surgical decision making. Journal of Neurosurgery Pediatrics. 2015;16(2):159-166.
  3. Leon TJ, Kuhn EN, Arynchyna AA, Smith BP, Tubbs RS, Johnston JM, et al. Patients with benign Chiari I malformations require surgical decompression at a low rate. Journal of Neurosurgery Pediatrics. 2019;23(4):498-506.
  4. Tam SKP, Brodbelt A, Bolognese PA, Foroughi M. Posterior fossa decompression with duraplasty in Chiari malformation type 1. A systematic review and meta-analysis. Acta Neurochirurgica. 2021;163(1):229-238.
  5. Chai Z, Xue X, Fan H, Sun L, Cai H, Ma Y, et al. Efficacy of posterior fossa decompression with duraplasty for patients with Chiari malformation type I. A systematic review and meta-analysis. World Neurosurgery. 2018;113:357-365.
  6. Jbarah OF, Aburayya BI, Shatnawi AR, Alkhasoneh MA, Toubasi AA, Alharahsheh SM, et al. Risk of meningitis after posterior fossa decompression with duraplasty using different graft types in patients with Chiari malformation type I and syringomyelia. A systematic review and meta-analysis. Neurosurgical Review. 2022;45(6):3537-3550.

Napomena urednika

Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Doc. dr Özcan ÇIKLATEKERLİO, Neurohirurgija.

Poslednje ažuriranje:

Povezani tretmani

Prikaži sve