Pređi na sadržaj
PTBD - Perkutana transhepatična bilijarna drenaža
Interventna radiologija

PTBD - Perkutana transhepatična bilijarna drenaža

O ovom odeljenju

 
Interventna radiologija

Kada žuč ne može da napusti jetru, koža postaje žuta, svrab postaje nepodnošljiv i sledi infekcija. Cev postavljena kroz kožu u žučni vod isprazni ga u roku od nekoliko sati. Prvo olakšanje. Uzrok posle.

Perkutana transhepatična bilijarna drenaža, ili PTBD, jeste postupak u kome interventni radiolog uvodi iglu kroz kožu i jetru u prošireni žučni vod, uz vođenje ultrazvukom i rendgenom, i ostavlja cev koja odvodi žuč napolje kroz kožu, u crevo, ili i jedno i drugo. Radiolozi joj pribegavaju kada su vodovi začepljeni tumorom, kamencem ili ožiljkom, a endoskopski put kroz usta nije uspeo ili se ne može koristiti. U desetogodišnjoj analizi 385 pacijenata i 2.468 drenova, komplikacija povezana sa drenom, najčešće začepljenje, pomeranje ili infekcija, pogodila je 23 procenta drenova i 40 procenata pacijenata tokom njihovog lečenja (Nennstiel i saradnici, Journal of Clinical Gastroenterology, 2015). Meta-analiza devet studija i 483 pacijenta pokazala je da je drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom, tamo gde je dostupna, imala manje neželjenih događaja i manje ponovljenih zahvata nego PTBD (Sharaiha i saradnici, Gastrointestinal Endoscopy, 2017). Ova stranica objašnjava zašto žuč mora da se drenira, kome je PTBD potreban, kako se poredi sa endoskopskim putevima, sam postupak, život sa drenom, rizike, šta pokazuju studije i kako pacijenti iz inostranstva to organizuju u Univerzitetskoj bolnici Biruni u Istanbulu.

23
Procenata od 2.468 perkutanih bilijarnih drenova koji su se začepili, pomerili ili inficirali tokom deset godina praćenja
483
Pacijenata u devet uporednih studija drenaže vođene endoskopskim ultrazvukom u odnosu na PTBD kada ERCP nije uspeo
41
Procenat smrtnosti uz perkutanu drenažu naspram 11 procenata uz endoskopsku drenažu u studiji o resektabilnom karcinomu žučnog voda, koja je prekinuta ranije
Besplatno
Pregled vašeg MRI ili CT nalaza, bilirubina i plana za osnovni uzrok
Besplatne konsultacije

Šta je PTBD

Jetra dnevno stvara oko litar žuči i šalje je niz stablo vodova u crevo. Začepite to stablo bilo gde ispod grana i žuč se vraća unazad, vodovi otiču, a materije koje žuč nosi, pre svega bilirubin, prelaze u krv. PTBD pronalazi jednu od proširenih grana ultrazvučnom sondom na koži, probada je tankom iglom, provlači žicu niz vod i preko žice uvodi cev. Žuč poteče istog trenutka kada je cev na mestu.

Zašto se prvo ne ide kroz usta?
Endoskopski put, ERCP, ima prednost kad god je moguć, jer ne ostavlja cev sa spoljne strane, ništa ne probada i nosi manji rizik od krvarenja. Gastroenterolog uvodi endoskop do dvanaestopalačnog creva, ulazi u žučni vod odozdo i postavlja stent preko začepljenja. ERCP ne uspeva ili se ne može ni pokušati kod otprilike jednog od deset pacijenata, kada je tumor izmenio oblik dvanaestopalačnog creva, kada je ranija operacija preusmerila crevo, kada se začepljenje nalazi visoko u jetri gde su se vodovi već razdvojili, ili kada je pacijent suviše slab da bi dugo ležao tokom endoskopije. Ti pacijenti dolaze na PTBD.

Zašto žuč mora da se drenira

Žutica sama po sebi nikome ne škodi. Ono na šta ukazuje škodi.

Šta se dešava ako začepljeni žučni vod ne bude dreniran?
Četiri stvari, otprilike ovim redom. Svrab, od žučnih soli u koži, koji pacijente drži budnima i ne popušta na uobičajene lekove. Infekcija, zvana holangitis, jer ustajala žuč iza začepljenja razmnožava bakterije koje u roku od nekoliko dana dospeju u krv, uz groznicu, drhtavicu i, ako se ne leči, septični šok. Oštećenje jetre, jer pritisak žuči unutar jetre oštećuje ćelije i, tokom nedelja, jetra počinje da otkazuje. I gubitak svakog drugog lečenja, jer se hemioterapija ne može dati pacijentu sa bilirubinom iznad određenog nivoa, a operacija na žutoj jetri nosi daleko veći rizik. Drenaža uklanja sva četiri problema. Pacijent sa holangitisom drenira se u roku od 24 sata, bez obzira na uzrok.

Kome je potrebna

Pacijentu sa začepljenim vodom i bez prolaza odozdo.

Koji karcinomi začepljuju žučne vodove?
Karcinom glave pankreasa, koji obavija donji vod, najčešći je. Karcinom samog žučnog voda, holangiokarcinom, naročito tip na spoju desnog i levog voda, zvani Klatskin tumor, do koga endoskop teško dopire. Karcinom žučne kese. Limfni čvorovi u hilusu jetre uvećani limfomom ili metastazama karcinoma želuca, creva ili dojke. I metastaze u jetri koje pritiskaju vodove iznutra. Kod svakog od njih PTBD otklanja žuticu da bi hemioterapija ili operacija mogle da se sprovedu, ili, kada ni jedno ni drugo nije moguće, da bi pacijentu bilo ugodnije.
Uzroci bilijarne opstrukcije i uobičajeni prvi put
Uzrok Prvi izbor Kada se koristi PTBD
Karcinom glave pankreasa ERCP sa stentom ERCP ne uspeva, dvanaestopalačno crevo zahvaćeno tumorom
Hilarni holangiokarcinom, Klatskin tumor Zavisi od nivoa i plana za operaciju Visoko začepljenje, potrebna drenaža sa obe strane, ili pre velike resekcije jetre
Karcinom žučne kese, čvorovi u hilusu ERCP ili PTBD Složena anatomija u hilusu
Kamenje u žučnom vodu ERCP Kamenje iznad strikture, ili posle želudačnog bajpasa
Benigna striktura posle operacije ili transplantacije ERCP Žučni vod preusmeren u crevo pa endoskop ne može da dopre
Curenje iz žučnog voda posle operacije ERCP Preusmeravanje kroz perkutani dren kada ERCP ne može da dopre
Da li je to samo za karcinom?
Ne. Oko trećine PTBD zahvata u desetogodišnjoj nemačkoj seriji bilo je zbog benignih bolesti. Strikture koje nastaju posle operacije žučne kese, posle transplantacije jetre, ili kod hronične zapaljenske bolesti vodova zvane primarni sklerozirajući holangitis, šire se balonom kroz perkutani kanal, ponekad u nekoliko seansi, a kamenje do koga endoskop ne može da dopre gura se u crevo ili razbija istim putem. Kod ovih pacijenata cev je privremena, a cilj je vod koji ostaje prohodan i bez nje.

PTBD, ERCP ili endoskopski ultrazvuk

Tri puta do istog voda. Odozdo, kroz usta. Sa strane, kroz zid želuca uz ultrazvuk, i odozgo, kroz kožu i jetru, što je put koji ova stranica opisuje.

Novija alternativa

Šta je bilijarna drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom
Postupak u kome endoskopist koristi ultrazvučnu sondu na vrhu endoskopa, unutar želuca ili dvanaestopalačnog creva, da kroz zid creva vidi prošireni žučni vod, probode ga i postavi stent koji vod povezuje direktno sa crevom. Ništa ne ostaje izvan tela. Meta-analiza devet studija i 483 pacijenta pokazala je tehnički uspeh jednak PTBD, bolji klinički uspeh, manje neželjenih događaja, sa odnosom šansi 0,23, i manje ponovljenih zahvata, sa odnosom šansi 0,13, i zaključila da tamo gde postoji stručnost ovaj pristup može imati prednost nad PTBD kada ERCP ne uspe (Sharaiha i saradnici, 2017). Bolnica nudi oba pristupa, a izbor zavisi od anatomije, nivoa začepljenja i od toga da li je planirana operacija.
PTBD zadržava tri prednosti. Dopire do začepljenja visoko u jetri gde su se vodovi već razdvojili, što nijedan endoskopski put ne postiže dobro. Obezbeđuje kanal kroz koji hirurg ili radiolog kasnije može da radi, da širi strikturu, uklanja kamenje ili postavlja stent pod direktnom kontrolom. I uspeva kod pacijenta koji je suviše slab za dugu endoskopiju u sedaciji, jer se može izvesti u lokalnoj anesteziji za dvadeset minuta, ako treba i uz krevet u jedinici intenzivne nege.

Postupak

Trideset do šezdeset minuta. Lokalna anestezija i sedacija za većinu. Opšta anestezija za malobrojne.

1
Pre
Analize krvi za koagulaciju, trombocite, bilirubin i funkciju bubrega. Antibiotici kroz venu, uvek, jer se pretpostavlja da je žuč iza začepljenja inficirana. Lekovi za razređivanje krvi se privremeno obustavljaju. Nedavni CT ili MRI na ekranu da bi radiolog znao u koju stranu jetre da uđe i koji su vodovi prošireni.
2
Položaj
Na leđima, desna ruka iznad glave za desnostrani pristup kroz donja rebra, ili levostrani pristup ispod grudne kosti kada su prošireni levi vodovi ili kada će pacijent lakše održavati dren na toj strani.
3
Anestezija
Lokalni anestetik u kožu i kapsulu jetre, uz sedaciju kroz venu i prisustvo anesteziologa. Ubod kroz kapsulu jetre i prolaz cevi najviše se osećaju, a oba traju kratko.
 
Igla se vodi pomoću dva alata. Ultrazvuk pronalazi prošireni vod i prikazuje kako igla ulazi u njega. Rendgenska fluoroskopija, nakon što se kroz iglu ubrizga kontrast, prikazuje celo stablo, nivo i oblik začepljenja, kao i žicu i cev dok napreduju. Radiolog nastoji da pređe začepljenje već u prvoj seansi, da bi žuč mogla da otiče u crevo kako je prirodno predviđeno, i u tome uspeva u većini slučajeva. Kada začepljenje ne može da se pređe, ostavlja se spoljašnji dren, a drugi pokušaj se pravi nekoliko dana kasnije, kada otok popusti.
  1. Ubod. Tanka igla kroz kožu između rebara u periferni vod, uz vođenje ultrazvukom.
  2. Kontrast. Nekoliko mililitara kontrasta ocrtava vodove i prikazuje začepljenje na rendgenu.
  3. Žica. Vodič žica prolazi niz vod i, gde je moguće, kroz začepljenje u dvanaestopalačno crevo.
  4. Širenje. Kanal kroz jetru širi se preko žice nizom dilatatora.
  5. Dren. Meka cev sa bočnim otvorima, veličine 8 do 12 French, postavlja se preko žice, vrhom u crevu ili iznad začepljenja, a spoljni kraj se pričvršćuje za kožu i povezuje sa kesom.
  6. Provera. Kontrast kroz dren potvrđuje položaj i protok. Postavlja se zavoj. Pacijent miruje četiri sata uz kontrolu krvnog pritiska i pulsa.

Tri vrste drena

  1. Spoljašnji dren. Cev se završava iznad začepljenja i sva žuč izlazi u kesu. Koristi se kada začepljenje ne može da se pređe, ili kada je žuč inficirana i nekoliko dana mora u potpunosti da se ispira napolje.
  2. Unutrašnje-spoljašnji dren. Cev prelazi začepljenje, sa otvorima iznad i ispod, tako da žuč može da otiče u crevo kada je spoljni kraj zatvoren i napolje u kesu kada je otvoren. Uobičajeno rešenje za nedelje posle zahvata.
  3. Metalni stent. Samošireća mrežasta cev postavljena preko začepljenja kroz isti kanal, nakon čega se spoljna cev uklanja i ništa ne ostaje izvan tela. Bira se kod karcinoma koji neće biti operisan, jer ostaje prohodan mesecima i štedi pacijenta od drena.

Život sa drenom

Kesa se puni. Žuta boja bledi. Onda počinje svakodnevna rutina.


1
Prvi dani
Žuč u kesi je u početku tamna i često mutna, a zatim se izbistri. Bilirubin pada za oko polovinu svaka tri do četiri dana. Svrab se smiruje u roku od nedelju dana. Groznica prvog dana, od bakterija koje su zahvatom potisnute u krv, česta je i leči se antibioticima koji već teku.
2
Zatvaranje drena
Kada se žuč izbistri i groznica prođe, unutrašnje-spoljašnji dren se zatvara tako da žuč otiče u crevo, a kesa se skida. Pacijent zadržava zatvorenu cev onoliko dugo koliko je potrebno i svakodnevno je ispira.
3
Zamena
Dren se menja svaka dva do tri meseca, ili ranije ako se začepi, u zahvatu od dvadesetak minuta preko žice kroz postojeći kanal. Metalni stent postavljen kroz kanal ukida potrebu za zamenama.
 
Začepljenje, pomeranje i holangitis bili su najčešće komplikacije uočene tokom PTBD lečenja, a faktori rizika za holangitis i začepljenje bili su maligna bolest, ranija pojava komplikacija i obostrana drenaža (Nennstiel i saradnici, 2015). Pacijent koji nauči da ispira dren i da rano prepozna začepljenje izbegava većinu njih.
  1. Ispiranje. Deset mililitara sterilnog fiziološkog rastvora kroz dren jednom ili dvaput dnevno, da bi ostao prohodan.
  2. Zavoj. Menja se svaka dva do tri dana, i odmah ako je vlažan. Koža oko cevi se čisti, suši i prati zbog crvenila.
  3. Praćenje. Groznica, drhtavica, povratak žute boje ili svraba, bol na mestu uboda, curenje žuči oko cevi, ili kesa koja se više ne puni iako bi trebalo da je otvorena, svako od toga znači poziv istog dana.
  4. Život. Tuširanje uz pokriveno mesto uboda, hodanje, rad, putovanje avionom sa zatvorenim drenom i priborom u ručnom prtljagu. Plivanje i kupanje u kadi su dve stvari koje treba izbegavati.

Rizici

Veći nego kod većine zahvata koji se rade kroz kožu, jer jetra krvari, žuč je inficirana, a pacijenti su često slabi.


1
Krvarenje
U jetru, u vod ili u trbušnu duplju, kod 2 do 4 procenta, obično se samo povuče, a ponekad zahteva embolizaciju krvnog suda kroz arteriju. To je razlog zašto se proverava koagulacija i privremeno obustavljaju lekovi za razređivanje krvi.
2
Infekcija
Holangitis ili sepsa u satima posle zahvata kod nekoliko procenata uprkos antibioticima, leči se u bolnici intravenskim antibioticima i, gde je potrebno, drugim drenom.
3
Curenje žuči
Oko cevi ili u trbušnu duplju kod malog broja pacijenata, rešava se premeštanjem ili zamenom drena većim.
 

Kasnije

Začepljenje i pomeranje drena, dva najčešća događaja kod dugotrajne drenaže, javljaju se kod oko četvrtine drenova i rešavaju se zamenom. Rast tumora duž kanala je redak. Smrt povezana sa samim zahvatom prijavljuje se u oko 1 procenta u velikim serijama, gotovo uvek kod pacijenata koji su već bili septični ili kojima je jetra počela da otkazuje pre postavljanja drena, što je argument za ranu, a ne kasnu drenažu. Dve navike smanjuju kasne komplikacije više nego bilo šta što radiolog uradi u prvoj seansi. Prva je svakodnevno ispiranje, koje bočne otvore drži slobodnim od taloga koji žuč stvara kada miruje. Druga je rani poziv, jer se dren koji je prestao da protiče očisti za nekoliko minuta onog dana kada se začepi, a do trećeg dana postaje septično hitno stanje, i pacijenti u minhenskoj seriji koji su najgore prolazili bili su oni čiji začepljeni drenovi nisu bili prijavljeni tokom vikenda.

Šta pokazuju studije

PTBD se radi pedeset godina i njeni rezultati su detaljno poznati. Studije koje su sada važne pacijentu jesu one koje je porede sa alternativama.


Tri studije

Dokazi
Studija Šta je ispitivala Šta je pokazala
Minhenska serija, 2015, 385 pacijenata, 2.468 drenova Komplikacije dugotrajne perkutane drenaže tokom deset godina Najmanje jedna komplikacija drena kod 40 procenata pacijenata i 23 procenta drenova. Začepljenje, pomeranje i infekcija najčešći. Karcinom, ranije komplikacije i drenovi sa obe strane povećavali su rizik
Meta-analiza, 2017, 9 studija, 483 pacijenta Drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom u odnosu na PTBD kada ERCP nije uspeo Isti tehnički uspeh. Drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom imala je bolji klinički uspeh, manje neželjenih događaja i daleko manje ponovljenih zahvata
DRAINAGE studija, 2018, 54 pacijenta Endoskopska u odnosu na perkutanu drenažu pre operacije hilarnog karcinoma žučnog voda Prekinuta ranije. Smrtnost 41 procenat posle PTBD naspram 11 procenata posle endoskopske drenaže, uz slične komplikacije drenaže. Više od polovine endoskopske grupe kasnije je ipak zahtevalo PTBD
1
Šta studija znači, a šta ne znači
DRAINAGE studija uključila je pacijente sa specifičnim i teškim karcinomom, u hilusu, koji su pripremani za veliku operaciju jetre. Brojevi su bili mali, a autori su tražili oprez. To se ne odnosi na pacijenta sa karcinomom pankreasa kod koga ERCP nije uspeo, niti na pacijenta sa benignom strikturom. Ono što studija govori jeste da kod hilarnog karcinoma izbor puta pripada timu u kome su hirurzi, endoskopisti i radiolozi u istoj prostoriji, i da PTBD treba da bude prvi put samo kada za to postoji razlog.
2
Šta znači meta-analiza
Da pacijenta kod koga ERCP nije uspeo treba pitati da li je moguća drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom pre nego što se zakaže PTBD, i da bolnica koja nudi PTBD treba da nudi i alternativu. Ova bolnica je nudi.
 

Iskren sažetak

Istovremeno i poslednje i prvo rešenje.

Poslednje, jer endoskopski putevi ne ostavljaju ništa izvan tela i nose manje komplikacija tamo gde uspevaju. Prvo, jer PTBD uspeva kada oni ne uspeju, uspeva kod najtežih pacijenata i dopire do delova jetre do kojih oni ne mogu. Pacijent kome je rečeno da je PTBD potrebna treba da pita zašto drugi putevi nisu izabrani, a dobar odgovor postoji u svakom slučaju u kome je izbor bio ispravan.

Dolazak iz inostranstva

Malo pacijenata putuje samo zbog drena.

PTBD je prvi korak za pacijenta koji stiže sa žuticom radi lečenja karcinoma, ili drugi korak za pacijenta kod koga ERCP nije uspeo u matičnoj zemlji, i radi se u prvim danima da bi lečenje uzroka moglo da usledi. Pacijenta sa groznicom i žuticom treba drenirati tamo gde jeste, u najbližoj bolnici, a putovati posle toga.

Šta poslati

Pre putovanja
Stavka Zašto Format
MRI ili CT jetre i pankreasa Prikazuje nivo začepljenja i koji su vodovi prošireni, što određuje put Fajlovi snimaka, a ne samo nalaz
Bilirubin, enzimi jetre, koagulacija i krvna slika Određuje hitnost i da li se moraju obustaviti lekovi za razređivanje krvi Iz protekle nedelje
Nalaz ERCP, ako je pokušan Sprečava drugi neuspeli pokušaj Sa razlogom zbog koga nije uspeo
Patohistološki nalaz i plan lečenja uzroka Određuje da li je ispravan privremeni dren ili trajni stent Nalazi i datumi
Spisak lekova Krvarenje je glavni rizik zahvata Lekovi za razređivanje krvi označeni
Koliko dugo ostajem?
Nedelju dana samo za dren, što obuhvata pregled, zahvat, dve do tri noći u bolnici, zatvaranje drena i obuku, kao i proveru sposobnosti za let. Pacijenti koji ostaju zbog hemioterapije ili operacije jednostavno nastavljaju, a dužinu boravka tada određuje to lečenje. Pacijenti su sposobni za let kada je dren zatvoren, groznica prošla i bilirubin u padu, kod većine u drugoj nedelji. Koordinator obezbeđuje pismo za avio-kompaniju i zalihu zavoja i rastvora za ispiranje za put, a dren se zamenjuje u matičnoj zemlji na bilo kom odeljenju interventne radiologije uz nalaz o zahvatu.

Nedelja

Poseta
Dan Šta se dešava Gde
1. dan Konsultacija, pregled snimaka, analize krvi, započinjanje antibiotika ako je prisutan holangitis Ambulanta
1. ili 2. dan PTBD u sedaciji, spoljašnji ili unutrašnje-spoljašnji dren, četiri sata posmatranja Interventna radiologija, zatim odeljenje
2. do 4. dana Žuč se bistri, bilirubin pada, dren se zatvara, pacijent ili pratilac uči ispiranje i previjanje Odeljenje
4. do 7. dana Tumorski konzilijum o uzroku, plan za stent, operaciju ili hemioterapiju, sposobnost za let Ambulanta i hotel
Posle Zamena za dva do tri meseca ovde ili u matičnoj zemlji, isti koordinator dostupan na WhatsApp Kod kuće

Jedan koordinator iz kancelarije za međunarodne pacijente vodi sve pripreme od prve poruke do otpusta i odgovara na isti WhatsApp broj kada se vratite kući. Kancelarija radi na engleskom, arapskom, francuskom, ruskom, srpskom, rumunskom i španskom jeziku i obezbeđuje prevodioce za druge jezike, a organizuje i pozivno pismo za vizu, transfere sa aerodroma, dnevni prevoz i smeštaj blizu bolnice za pacijenta i pratioca. Dostupni su halal, vegetarijanski i dijabetički obroci, prostorija za molitvu u bolnici i lekarka na zahtev gde god raspored to dozvoljava.

Cena

Jedan iznos, posle pregleda dokumentacije.

Obuhvata zahvat, sedaciju, dren i kesu, antibiotike, bolničke noći i obuku, a bolnice na ovom tržištu PTBD navode kao naknadu za zahvat, dok se metalni stent, ako se postavlja, i kasnije zamene naplaćuju posebno, pa pacijent koji u istoj poseti nastavlja sa stentom treba da zatraži da se oba iznosa navedu zajedno, umesto da drugi otkrije tek na konačnom računu.

Potvrdite šta iznos obuhvata. Potvrdite i da li se druga seansa radi prelaska začepljenja, ako prva ne uspe, računa kao poseban zahvat.

Reference

  1. Nennstiel S, Weber A, Frick G, et al. Drainage-related complications in percutaneous transhepatic biliary drainage. An analysis over 10 years. J Clin Gastroenterol. 2015;49(9):764-770.
  2. Sharaiha RZ, Khan MA, Kamal F, et al. Efficacy and safety of EUS-guided biliary drainage in comparison with percutaneous biliary drainage when ERCP fails. A systematic review and meta-analysis. Gastrointest Endosc. 2017;85(5):904-914.
  3. Coelen RJS, Roos E, Wiggers JK, et al. Endoscopic versus percutaneous biliary drainage in patients with resectable perihilar cholangiocarcinoma. A multicentre, randomised controlled trial. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2018;3(10):681-690.

Napomena urednika

Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Rasim Çırpın, Interventna radiologija / Radiologija.

Poslednje ažuriranje:

Povezani tretmani

Prikaži sve