PTBD - Perkutana transhepatična bilijarna drenaža
PTBD otklanja začepljenje žučnog voda postavljanjem drenažne cevi kroz kožu i jetru, uz vođenje ultrazvukom i rendgenom, kada endoskopski put nije uspeo ili ne može da dosegne začepljenje. Objašnjava zašto žuč mora da se drenira, koji karcinomi i benigne strikture izazivaju opstrukciju, kako se PTBD poredi sa ERCP i drenažom pod kontrolom endoskopskog ultrazvuka, sam postupak, život sa drenom, rizike, šta pokazuju studije i kako pacijenti iz inostranstva to organizuju u Istanbulu.
O ovom odeljenju
Kada žuč ne može da napusti jetru, koža postaje žuta, svrab postaje nepodnošljiv i sledi infekcija. Cev postavljena kroz kožu u žučni vod isprazni ga u roku od nekoliko sati. Prvo olakšanje. Uzrok posle.
Perkutana transhepatična bilijarna drenaža, ili PTBD, jeste postupak u kome interventni radiolog uvodi iglu kroz kožu i jetru u prošireni žučni vod, uz vođenje ultrazvukom i rendgenom, i ostavlja cev koja odvodi žuč napolje kroz kožu, u crevo, ili i jedno i drugo. Radiolozi joj pribegavaju kada su vodovi začepljeni tumorom, kamencem ili ožiljkom, a endoskopski put kroz usta nije uspeo ili se ne može koristiti. U desetogodišnjoj analizi 385 pacijenata i 2.468 drenova, komplikacija povezana sa drenom, najčešće začepljenje, pomeranje ili infekcija, pogodila je 23 procenta drenova i 40 procenata pacijenata tokom njihovog lečenja (Nennstiel i saradnici, Journal of Clinical Gastroenterology, 2015). Meta-analiza devet studija i 483 pacijenta pokazala je da je drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom, tamo gde je dostupna, imala manje neželjenih događaja i manje ponovljenih zahvata nego PTBD (Sharaiha i saradnici, Gastrointestinal Endoscopy, 2017). Ova stranica objašnjava zašto žuč mora da se drenira, kome je PTBD potreban, kako se poredi sa endoskopskim putevima, sam postupak, život sa drenom, rizike, šta pokazuju studije i kako pacijenti iz inostranstva to organizuju u Univerzitetskoj bolnici Biruni u Istanbulu.
Šta je PTBD
Jetra dnevno stvara oko litar žuči i šalje je niz stablo vodova u crevo. Začepite to stablo bilo gde ispod grana i žuč se vraća unazad, vodovi otiču, a materije koje žuč nosi, pre svega bilirubin, prelaze u krv. PTBD pronalazi jednu od proširenih grana ultrazvučnom sondom na koži, probada je tankom iglom, provlači žicu niz vod i preko žice uvodi cev. Žuč poteče istog trenutka kada je cev na mestu.
Zašto se prvo ne ide kroz usta?
Zašto žuč mora da se drenira
Žutica sama po sebi nikome ne škodi. Ono na šta ukazuje škodi.
Šta se dešava ako začepljeni žučni vod ne bude dreniran?
Kome je potrebna
Pacijentu sa začepljenim vodom i bez prolaza odozdo.
Koji karcinomi začepljuju žučne vodove?
| Uzrok | Prvi izbor | Kada se koristi PTBD |
|---|---|---|
| Karcinom glave pankreasa | ERCP sa stentom | ERCP ne uspeva, dvanaestopalačno crevo zahvaćeno tumorom |
| Hilarni holangiokarcinom, Klatskin tumor | Zavisi od nivoa i plana za operaciju | Visoko začepljenje, potrebna drenaža sa obe strane, ili pre velike resekcije jetre |
| Karcinom žučne kese, čvorovi u hilusu | ERCP ili PTBD | Složena anatomija u hilusu |
| Kamenje u žučnom vodu | ERCP | Kamenje iznad strikture, ili posle želudačnog bajpasa |
| Benigna striktura posle operacije ili transplantacije | ERCP | Žučni vod preusmeren u crevo pa endoskop ne može da dopre |
| Curenje iz žučnog voda posle operacije | ERCP | Preusmeravanje kroz perkutani dren kada ERCP ne može da dopre |
Da li je to samo za karcinom?
PTBD, ERCP ili endoskopski ultrazvuk
Tri puta do istog voda. Odozdo, kroz usta. Sa strane, kroz zid želuca uz ultrazvuk, i odozgo, kroz kožu i jetru, što je put koji ova stranica opisuje.
Novija alternativa
Šta je bilijarna drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom
Postupak
Trideset do šezdeset minuta. Lokalna anestezija i sedacija za većinu. Opšta anestezija za malobrojne.
- Ubod. Tanka igla kroz kožu između rebara u periferni vod, uz vođenje ultrazvukom.
- Kontrast. Nekoliko mililitara kontrasta ocrtava vodove i prikazuje začepljenje na rendgenu.
- Žica. Vodič žica prolazi niz vod i, gde je moguće, kroz začepljenje u dvanaestopalačno crevo.
- Širenje. Kanal kroz jetru širi se preko žice nizom dilatatora.
- Dren. Meka cev sa bočnim otvorima, veličine 8 do 12 French, postavlja se preko žice, vrhom u crevu ili iznad začepljenja, a spoljni kraj se pričvršćuje za kožu i povezuje sa kesom.
- Provera. Kontrast kroz dren potvrđuje položaj i protok. Postavlja se zavoj. Pacijent miruje četiri sata uz kontrolu krvnog pritiska i pulsa.
Tri vrste drena
- Spoljašnji dren. Cev se završava iznad začepljenja i sva žuč izlazi u kesu. Koristi se kada začepljenje ne može da se pređe, ili kada je žuč inficirana i nekoliko dana mora u potpunosti da se ispira napolje.
- Unutrašnje-spoljašnji dren. Cev prelazi začepljenje, sa otvorima iznad i ispod, tako da žuč može da otiče u crevo kada je spoljni kraj zatvoren i napolje u kesu kada je otvoren. Uobičajeno rešenje za nedelje posle zahvata.
- Metalni stent. Samošireća mrežasta cev postavljena preko začepljenja kroz isti kanal, nakon čega se spoljna cev uklanja i ništa ne ostaje izvan tela. Bira se kod karcinoma koji neće biti operisan, jer ostaje prohodan mesecima i štedi pacijenta od drena.
Život sa drenom
Kesa se puni. Žuta boja bledi. Onda počinje svakodnevna rutina.
Začepljenje, pomeranje i holangitis bili su najčešće komplikacije uočene tokom PTBD lečenja, a faktori rizika za holangitis i začepljenje bili su maligna bolest, ranija pojava komplikacija i obostrana drenaža (Nennstiel i saradnici, 2015). Pacijent koji nauči da ispira dren i da rano prepozna začepljenje izbegava većinu njih.
- Ispiranje. Deset mililitara sterilnog fiziološkog rastvora kroz dren jednom ili dvaput dnevno, da bi ostao prohodan.
- Zavoj. Menja se svaka dva do tri dana, i odmah ako je vlažan. Koža oko cevi se čisti, suši i prati zbog crvenila.
- Praćenje. Groznica, drhtavica, povratak žute boje ili svraba, bol na mestu uboda, curenje žuči oko cevi, ili kesa koja se više ne puni iako bi trebalo da je otvorena, svako od toga znači poziv istog dana.
- Život. Tuširanje uz pokriveno mesto uboda, hodanje, rad, putovanje avionom sa zatvorenim drenom i priborom u ručnom prtljagu. Plivanje i kupanje u kadi su dve stvari koje treba izbegavati.
Rizici
Veći nego kod većine zahvata koji se rade kroz kožu, jer jetra krvari, žuč je inficirana, a pacijenti su često slabi.
Kasnije
Začepljenje i pomeranje drena, dva najčešća događaja kod dugotrajne drenaže, javljaju se kod oko četvrtine drenova i rešavaju se zamenom. Rast tumora duž kanala je redak. Smrt povezana sa samim zahvatom prijavljuje se u oko 1 procenta u velikim serijama, gotovo uvek kod pacijenata koji su već bili septični ili kojima je jetra počela da otkazuje pre postavljanja drena, što je argument za ranu, a ne kasnu drenažu. Dve navike smanjuju kasne komplikacije više nego bilo šta što radiolog uradi u prvoj seansi. Prva je svakodnevno ispiranje, koje bočne otvore drži slobodnim od taloga koji žuč stvara kada miruje. Druga je rani poziv, jer se dren koji je prestao da protiče očisti za nekoliko minuta onog dana kada se začepi, a do trećeg dana postaje septično hitno stanje, i pacijenti u minhenskoj seriji koji su najgore prolazili bili su oni čiji začepljeni drenovi nisu bili prijavljeni tokom vikenda.
Šta pokazuju studije
PTBD se radi pedeset godina i njeni rezultati su detaljno poznati. Studije koje su sada važne pacijentu jesu one koje je porede sa alternativama.
Tri studije
| Studija | Šta je ispitivala | Šta je pokazala |
|---|---|---|
| Minhenska serija, 2015, 385 pacijenata, 2.468 drenova | Komplikacije dugotrajne perkutane drenaže tokom deset godina | Najmanje jedna komplikacija drena kod 40 procenata pacijenata i 23 procenta drenova. Začepljenje, pomeranje i infekcija najčešći. Karcinom, ranije komplikacije i drenovi sa obe strane povećavali su rizik |
| Meta-analiza, 2017, 9 studija, 483 pacijenta | Drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom u odnosu na PTBD kada ERCP nije uspeo | Isti tehnički uspeh. Drenaža vođena endoskopskim ultrazvukom imala je bolji klinički uspeh, manje neželjenih događaja i daleko manje ponovljenih zahvata |
| DRAINAGE studija, 2018, 54 pacijenta | Endoskopska u odnosu na perkutanu drenažu pre operacije hilarnog karcinoma žučnog voda | Prekinuta ranije. Smrtnost 41 procenat posle PTBD naspram 11 procenata posle endoskopske drenaže, uz slične komplikacije drenaže. Više od polovine endoskopske grupe kasnije je ipak zahtevalo PTBD |
Iskren sažetak
Istovremeno i poslednje i prvo rešenje.
Poslednje, jer endoskopski putevi ne ostavljaju ništa izvan tela i nose manje komplikacija tamo gde uspevaju. Prvo, jer PTBD uspeva kada oni ne uspeju, uspeva kod najtežih pacijenata i dopire do delova jetre do kojih oni ne mogu. Pacijent kome je rečeno da je PTBD potrebna treba da pita zašto drugi putevi nisu izabrani, a dobar odgovor postoji u svakom slučaju u kome je izbor bio ispravan.
Dolazak iz inostranstva
Malo pacijenata putuje samo zbog drena.
PTBD je prvi korak za pacijenta koji stiže sa žuticom radi lečenja karcinoma, ili drugi korak za pacijenta kod koga ERCP nije uspeo u matičnoj zemlji, i radi se u prvim danima da bi lečenje uzroka moglo da usledi. Pacijenta sa groznicom i žuticom treba drenirati tamo gde jeste, u najbližoj bolnici, a putovati posle toga.
Šta poslati
| Stavka | Zašto | Format |
|---|---|---|
| MRI ili CT jetre i pankreasa | Prikazuje nivo začepljenja i koji su vodovi prošireni, što određuje put | Fajlovi snimaka, a ne samo nalaz |
| Bilirubin, enzimi jetre, koagulacija i krvna slika | Određuje hitnost i da li se moraju obustaviti lekovi za razređivanje krvi | Iz protekle nedelje |
| Nalaz ERCP, ako je pokušan | Sprečava drugi neuspeli pokušaj | Sa razlogom zbog koga nije uspeo |
| Patohistološki nalaz i plan lečenja uzroka | Određuje da li je ispravan privremeni dren ili trajni stent | Nalazi i datumi |
| Spisak lekova | Krvarenje je glavni rizik zahvata | Lekovi za razređivanje krvi označeni |
Koliko dugo ostajem?
Nedelja
| Dan | Šta se dešava | Gde |
|---|---|---|
| 1. dan | Konsultacija, pregled snimaka, analize krvi, započinjanje antibiotika ako je prisutan holangitis | Ambulanta |
| 1. ili 2. dan | PTBD u sedaciji, spoljašnji ili unutrašnje-spoljašnji dren, četiri sata posmatranja | Interventna radiologija, zatim odeljenje |
| 2. do 4. dana | Žuč se bistri, bilirubin pada, dren se zatvara, pacijent ili pratilac uči ispiranje i previjanje | Odeljenje |
| 4. do 7. dana | Tumorski konzilijum o uzroku, plan za stent, operaciju ili hemioterapiju, sposobnost za let | Ambulanta i hotel |
| Posle | Zamena za dva do tri meseca ovde ili u matičnoj zemlji, isti koordinator dostupan na WhatsApp | Kod kuće |
Jedan koordinator iz kancelarije za međunarodne pacijente vodi sve pripreme od prve poruke do otpusta i odgovara na isti WhatsApp broj kada se vratite kući. Kancelarija radi na engleskom, arapskom, francuskom, ruskom, srpskom, rumunskom i španskom jeziku i obezbeđuje prevodioce za druge jezike, a organizuje i pozivno pismo za vizu, transfere sa aerodroma, dnevni prevoz i smeštaj blizu bolnice za pacijenta i pratioca. Dostupni su halal, vegetarijanski i dijabetički obroci, prostorija za molitvu u bolnici i lekarka na zahtev gde god raspored to dozvoljava.
Cena
Jedan iznos, posle pregleda dokumentacije.
Obuhvata zahvat, sedaciju, dren i kesu, antibiotike, bolničke noći i obuku, a bolnice na ovom tržištu PTBD navode kao naknadu za zahvat, dok se metalni stent, ako se postavlja, i kasnije zamene naplaćuju posebno, pa pacijent koji u istoj poseti nastavlja sa stentom treba da zatraži da se oba iznosa navedu zajedno, umesto da drugi otkrije tek na konačnom računu.
Potvrdite šta iznos obuhvata. Potvrdite i da li se druga seansa radi prelaska začepljenja, ako prva ne uspe, računa kao poseban zahvat.
Reference
- Nennstiel S, Weber A, Frick G, et al. Drainage-related complications in percutaneous transhepatic biliary drainage. An analysis over 10 years. J Clin Gastroenterol. 2015;49(9):764-770.
- Sharaiha RZ, Khan MA, Kamal F, et al. Efficacy and safety of EUS-guided biliary drainage in comparison with percutaneous biliary drainage when ERCP fails. A systematic review and meta-analysis. Gastrointest Endosc. 2017;85(5):904-914.
- Coelen RJS, Roos E, Wiggers JK, et al. Endoscopic versus percutaneous biliary drainage in patients with resectable perihilar cholangiocarcinoma. A multicentre, randomised controlled trial. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2018;3(10):681-690.
Napomena urednika
Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Rasim Çırpın, Interventna radiologija / Radiologija.
Medicinski proverio
Rasim Çırpın
Interventna radiologija / Radiologija
Poslednje ažuriranje: