Pređi na sadržaj
Jedinica intenzivne nege - ICU
Opšta intenzivna nega

Jedinica intenzivne nege - ICU

O ovom odeljenju

 
MEDICINA INTENZIVNE NEGE

Oprema izgleda isto u svakoj jedinici. Razlikuje se to koliko brzo do nje stignete i ko stoji pored nje.

U 48 bolnica i kod 12.380 pacijenata sa pogoršanjem stanja na odeljenju, dolazak u intenzivnu negu u roku od četiri sata od donošenja odluke smanjio je devedesetodnevnu smrtnost za 16,2 odsto, a koliko često se to dešavalo zavisilo je od toga koliko je jedinica već bila popunjena.

16,2%
Niža devedesetodnevna smrtnost kada je prijem obavljen u roku od četiri sata
1 do 2
Postelja po medicinskoj sestri u jedinici sa dovoljno osoblja, a stopa smrtnosti raste kako taj broj raste
4,2 do 29,2
Postelja intenzivne nege na 100.000 stanovnika u evropskim zemljama
Besplatno
Pisano drugo mišljenje o nalazu iz intenzivne nege i o lečenju koje je u toku
Besplatna konsultacija

Četiri sata koja niko ne fotografiše

Bolničke stranice o intenzivnoj nezi prikazuju opremu. I porodice koje prvi put dolaze gledaju u opremu, što je razumljivo, jer su respirator i osam infuzionih pumpi najuznemirujući predmeti u zgradi. Činilac koji najjače pomera preživljavanje nalazi se sasvim na drugom mestu, u razmaku između trenutka kada lekar odluči da je pacijentu potrebna intenzivna nega i trenutka kada taj pacijent zaista leži u postelji. Istraživači su merili taj razmak u 48 bolnica. Dvanaest hiljada tri stotine osamdeset pacijenata sa pogoršanjem stanja na odeljenju pregledao je tim intenzivne nege, a među onima kojima je prijem preporučen, dolazak u roku od četiri sata smanjio je devedesetodnevnu smrtnost za 16,2 odsto. Broj koji stoji ispod tog podatka je neprijatan deo. Kako se jedinica punila, brz prijem je pao sa 22 odsto pacijenata na 9 odsto, pa je najjači prediktor toga da li će neko dobiti pravovremeni prijem koji mu poboljšava preživljavanje bio koliko je postelja tog popodneva slučajno bilo slobodno.

Nijedna brošura to ne pominje.

To objašnjava nešto što porodice primete, ali ne umeju da imenuju, a to je da dve bolnice sa istom opremom daju različite ishode. Kapacitet, osoblje i brzina odluke o premeštaju odlučuju više nego aparati, a sve tri stvari porodica može da proveri pre nego što se na bilo šta obaveže.

Šta se smatra intenzivnom negom

Iza tog izraza kriju se tri različita nivoa podrške, a u otpusnom pismu koje stiže sa premeštenim pacijentom obično je naveden jedan od njih. Kada znate koji je koji, uznemirujući dokument postaje razumljiv.

Ova tabela se na telefonu pomera bočno. Prevucite je da biste došli do poslednje kolone.

Tri nivoa nege i šta svaki od njih znači u praksi
Nivo Šta pruža Gde se sprovodi
Nivo 1 Postelja na odeljenju uz pojačan nadzor, kiseonik i češće kontrole, za pacijenta kod koga postoji rizik od pogoršanja Opšte odeljenje, ponekad deo odeljenja sa monitoringom
Nivo 2 Podrška jednom organu, invazivni monitoring i jedna sestra na dva pacijenta, za pacijenta kome je potrebno više od odeljenja, a ne i respirator Jedinica poluintenzivne nege, ponekad nazvana HDU ili step-down
Nivo 3 Napredna respiratorna podrška ili istovremena podrška dvama ili više organa, uz jednu sestru na jednog pacijenta Jedinica intenzivne nege

Iz toga slede dve praktične posledice. Pacijentu za koga se kaže da mu je potrebna nega nivoa 2 nije potreban respirator, što je obično ono umirenje koje porodica traži, a retko rečenica koju dobije. I premeštaj sa nivoa 3 na nivo 2 je napredak, iako deluje kao napuštanje, jer se odnos broja sestara i pacijenata tog dana prepolovi.

Koja jedinica i zašto je naziv važan

Bolnice dele intenzivnu negu prema vrsti problema, pa vam naziv na vratima govori koja specijalnost vodi odluke. On ne govori ništa o tome koliko je pacijent teško bolestan.

1
Interna intenzivna nega prima otkazivanje organa izazvano bolešću, to jest tešku upalu pluća, sepsu, srčanu, bubrežnu ili jetrenu insuficijenciju, trovanja i metaboličke krize.
2
Hirurška intenzivna nega prima pacijente posle velikih operacija.
3
Koronarna i kardiovaskularna intenzivna nega prima infarkte, opasne poremećaje ritma i pacijente koji se oporavljaju posle operacije srca ili aorte.
4
Neurološka intenzivna nega prima moždani udar, krvarenje u mozgu, teške povrede glave i pacijente posle operacija mozga ili kičme.
5
Nega posle transplantacije i kod imunosupresije prima pacijente posle transplantacije ili one sa imunskim sistemom oslabljenim lečenjem, kojima je potrebna zaštitna izolacija, i to je jedina jedinica napravljena da infekciju drži spolja, a ne unutra.
6
Neonatalna i pedijatrijska intenzivna nega prima novorođenčad i decu, sa posebnim osobljem i opremom.

Pacijenti se tokom jedne hospitalizacije premeštaju između njih, a taj premeštaj je klinička, a ne administrativna odluka. Neko ko je primljen u internu intenzivnu negu zbog upale pluća, a kome je potom potrebna operacija zbog perforacije creva, premešta se zato što hirurg mora da vodi plan lečenja, i porodici to treba reći upravo tim rečima, umesto da to sazna po promeni broja odeljenja.

Deca i novorođenčad

Pedijatrijska i neonatalna intenzivna nega su posebne specijalnosti sa sopstvenim jedinicama, sopstvenim veličinama opreme i sopstvenim osobljem, a jedinica za odrasle ne može da zameni nijednu od njih. Razlike idu dublje od opreme. Doze lekova računaju se prema telesnoj masi i menjaju se kako dete raste tokom hospitalizacije. Podešavanja respiratora za novorođenče od dva kilograma gotovo nemaju ništa zajedničko sa podešavanjima za odraslu osobu. Prepoznavanje pogoršanja kod malog deteta zavisi od drugih znakova, jer deca održavaju krvni pritisak veoma dugo, a zatim naglo propadaju, i roditelj ostaje uz postelju kao nešto podrazumevano, a ne kao ustupak, jer se uplašeno dete uz majku smiruje onako kako nijedan lek ne može da zameni. Svaka bolnica koja nudi lečenje detetu treba da može da kaže koja bi ga jedinica primila i ko je vodi, pre nego što se bilo šta zakaže. I odnos broja sestara i pacijenata je strožiji, jer se najmanji pacijenti neguju jedan na jedan bez obzira na to koliko deluju stabilno na monitoru, a pedijatrijska jedinica koja navodi odnos kao za odrasle time vam je rekla da nije pedijatrijska jedinica.

Šta se najpre dešava na odeljenju

Gotovo niko ne stiže u intenzivnu negu niotkuda. Kod većine pacijenata stanje se satima ili danima pre toga pogoršava na odeljenju, a ono što bolnica uradi u tom razdoblju odlučuje koliko će njih uopšte zatrebati postelju.

Skorovi ranog upozorenja i tim koji pozivaju

Sestre na opštim odeljenjima beleže puls, krvni pritisak, broj udisaja, nivo kiseonika, temperaturu i nivo svesti, a sistem bodovanja te šest vrednosti pretvara u jedan broj. Iznad granične vrednosti, skor pokreće poziv timu za brzi odgovor, koji se ponekad naziva i medicinski urgentni tim, a to je grupa stručnjaka iz intenzivne nege koji dolaze na odeljenje umesto da čekaju da pacijent dođe do njih. Broj udisaja je najkorisnije od tih šest merenja i ono koje se najčešće beleži površno, pa jedinica koja ga shvata ozbiljno pokazuje kako funkcioniše i ostatak njenog nadzora.

Šta pokazuju objedinjeni dokazi
Jedan krovni pregled obuhvatio je 48 zasebnih sistematskih pregleda sistema za brzi odgovor u bolnicama. Metaanalize unutar njih prijavile su smanjenje srčanog zastoja sa relativnim rizikom između 0,60 i 0,73 i smanjenje bolničke smrtnosti sa relativnim rizikom između 0,80 i 0,96, značajno u pet od osam procena. Efekat na srčani zastoj je onaj dosledan. Sprečiti zastoj lakše je nego preživeti ga, i u tome je cela logika ovog sistema.

Proverite da li bolnica ima takav tim i ko se javlja na poziv u tri ujutru. Tim koji postoji na papiru i koji popunjava onaj ko je slobodan nije isto što i tim sa posebnim rasporedom dežurstava.

Jedna sestra, koliko postelja

Nekoliko reči čini najinformativnije pitanje koje porodica može da postavi jednoj jedinici. Koliko sestara radi večeras.

Intenzivna nega nivoa 3 podrazumeva jednu sestru na jednog pacijenta, a nivo 2 jednu sestru na dva pacijenta, i ti odnosi postoje zato što pacijentu na respiratoru sa četiri infuzije treba neko u sobi, a ne u blizini. Nacionalna studija koja je obuhvatila svaki prijem odrasle osobe u intenzivnu negu u korejskim opštim i tercijarnim bolnicama tokom pet godina izmerila je šta se dešava kada taj odnos popusti. Rizik od smrti u bolnici rastao je kako se povećavao broj postelja intenzivne nege dodeljenih svakoj sestri, sa odnosom šansi od 1,17, a opadao je kako je rastao broj iskusnih sestara u jedinici, sa odnosom šansi od 0,97. Oba nalaza su opstala i posle korekcije. Drugi je važan koliko i prvi, jer iskustvo nije zamenljivo brojem zaposlenih, a jedinica koja je šest iskusnih sestara zamenila sa šest tek svršenih ima isti raspored dežurstava i drugačiju sposobnost. Pitajte za broj. Jedinica koja je njime ponosna odgovoriće odmah, a jedinica koja skrene na rečenicu o timskom radu takođe je odgovorila.

Noći, vikendi i čas prijema

Pacijenti ne biraju kada će im se stanje pogoršati, pa je pitanje da li čas prijema menja ishod postavljano više puta i pažljivo odgovarano.

Šta je pokazala nacionalna kohorta

Danski istraživači pratili su 44.797 pacijenata u intenzivnoj nezi i uporedili prijeme u redovnom radnom vremenu sa prijemima van njega. Devedesetodnevna smrtnost iznosila je 44,2 odsto za prijeme van radnog vremena naspram 41,0 odsto za prijeme u radnom vremenu, a posle korekcije odnos šansi je dostigao 1,07 za prijem van radnog vremena i 1,10 za prijem vikendom. To su male razlike i one su stvarne, a objašnjenje gotovo sigurno nije da je noćno osoblje lošije. Fizički je prisutno manje iskusnih lekara, radi manje dijagnostičkih službi, snimanje ili interventna procedura mogu da sačekaju jutro, a pacijenti koji stižu u četiri ujutru su od početka teže bolesni.


Ne brinite zbog sata. Praktična korist od tog nalaza je jedno određeno pitanje postavljeno određenoj bolnici, naime da li je specijalista intenzivne nege fizički u zgradi tokom noći i vikendom ili je dostupan od kuće. Odgovor razdvaja jedinice mnogo oštrije nego bilo koji spisak opreme.

Koliko postelja ima jedna zemlja

Kapacitet intenzivne nege zvuči kao podatak za one koji kreiraju politiku, a dopire do pojedinačnih pacijenata neposredno, kroz nalaz iz prvog odeljka. Pregled kapaciteta intenzivne nege u Evropi pokazao je prosek od 11,5 postelja intenzivne nege na 100.000 stanovnika, sa rasponom od 29,2 u Nemačkoj do 4,2 u Portugaliji. Sedmostruka razlika deli susede na istom kontinentu sa uporedivom medicinom. Stavite to pored nalaza o opterećenosti postelja i posledica je neposredna. U sistemu u kome jedinice rade skoro popunjene, pacijent sa pogoršanjem na odeljenju čeka duže, a čekanje duže od četiri sata vredelo je 16,2 odsto devedesetodnevnog preživljavanja u studiji koja ga je merila.

Za nekoga ko razmatra lečenje u drugoj zemlji, ovo je pitanje iza pitanja. Ne koliko jedinica izgleda moderno na fotografijama, nego da li bolnica ima dovoljno kapaciteta intenzivne nege da komplikacija posle vaše operacije dobije postelju istog popodneva umesto sledećeg jutra. Pitajte koliko postelja intenzivne nege bolnica ima i koliko često radi sa potpunom popunjenošću. Bolnica koju to niko nikada nije pitao i dalje ima taj podatak.

Dve potpuno različite situacije dovode do iste rečenice, a porodice zaslužuju da znaju u kojoj se od njih nalaze.

Kada postelja nije ponuđena, klinička procena

Prva je odluka da intenzivna nega ne bi pomogla. Nekome čiji organi otkazuju zato što je neizlečiva bolest došla do svog kraja respirator ne donosi korist, a prijem poslednje dane pretvara u proceduru. To je teško reći i to je ispravna medicina, i uz to treba da ide objašnjenje šta će se umesto toga raditi, to jest kontrola simptoma, mirna soba i prisustvo ljudi. Niko u tom razgovoru nije napušten. Pravi se drugačiji plan.

Kada postelja nije ponuđena, nedostatak mesta

Druga je postelja koja večeras ne postoji. To nije klinička procena i nikada ne bi trebalo da se tako predstavi. Studija o opterećenosti postelja pokazala je tačno kako to funkcioniše, sa padom brzog prijema sa 22 odsto na 9 odsto kako je popunjenost rasla, pa nedostatak mesta tiho menja ko će biti primljen, a porodica ima pravo da pita koju od te dve stvari sluša, dok je istinit odgovor na drugu to da bolnica pokušava da pronađe postelju na drugom mestu.

Postavite pitanje tim rečima. Takva formulacija iznuđuje jasnoću.

Rezervisana postelja posle operacije

Hirurški paketi često uključuju planiranu noć u intenzivnoj nezi, a pacijenti to čitaju kao sigurnost koju kupuju. Dokazi tu sliku komplikuju. Studija na nacionalnom nivou sa 2.011.265 pacijenata u 1.524 bolnice uporedila je planirani prijem u intenzivnu negu na dan operacije sa neposrednim povratkom na odeljenje, kod dvanaest velikih elektivnih nekardiovaskularnih operacija. Ni kod jedne od dvanaest nije se pojavila razlika u bolničkoj smrtnosti. Jedino mesto gde se korist ipak pokazala bila je kardiohirurgija, gde je aortokoronarno premošćavanje nosilo razliku u riziku od 1,0 odsto u korist planiranog prijema. Dakle, rezervisana postelja opravdava svoje mesto u hirurgiji srca i kod pacijenata čije sopstveno stanje to opravdava, a kod zdravog pacijenta koji ide na uobičajenu veliku operaciju ona kupuje bliži nadzor, dok preživljavanje ostavlja onakvim kakvo je bilo. To je nešto što ima smisla kupiti, ali nije ono što većina pacijenata misli da kupuje, a to je manja verovatnoća smrti.

Šta s tim učiniti

Dve stvari. Prestanite da planiranu noć u intenzivnoj nezi shvatate kao dokaz da je paket bezbedniji od onog bez nje, jer je to često razlika u tome kako bolnica organizuje oporavak. I postavite korisnije pitanje, a to je šta se dešava ako vam neplanirana postelja zatreba trećeg dana, jer dokazi pokazuju da je upravo taj prijem zaista važan i upravo njega niko ne rezerviše unapred.

Kako razlikovati dobru jedinicu od prosečne

Svaki odgovor ispod je podatak koji bolnica već zna, i svaki od njih razdvaja jedinice pouzdanije nego fotografija monitora.

1
Koliko sestara na koliko postelja radi večeras i koliki deo njih ima više od dve godine iskustva u intenzivnoj nezi.
2
Da li je specijalista intenzivne nege fizički u zgradi tokom noći ili je na poziv od kuće.
3
Da li je jedinica zatvorenog tipa, što znači da tim intenzivne nege vodi svakog pacijenta u njoj, ili otvorenog tipa, što znači da specijalista koji je pacijenta primio zadržava odluke, a jedinica savetuje.
4
Koliko postelja intenzivne nege bolnica ima i koliko često je jedinica puna.
5
Da li tim za brzi odgovor pokriva odeljenja i ko ga popunjava van radnog vremena.
6
Šta se dešava sa pacijentom kome treba postelja kada je nema, uključujući i to da li je premeštaj u drugu bolnicu deo plana.

Šest pitanja, šest kratkih odgovora, a bolnica navikla na međunarodne pacijente već je čula sva.

Šta nećemo tvrditi

Stranice o intenzivnoj nezi obećavaju razne stvari. Ova neće, i razlozi su određeni.

Tvrdnje koje ovde nećete naći
Nijedan procenat preživljavanja u jedinici neće biti naveden kao jedan čist broj, jer stopa smrtnosti bez strukture pacijenata iza sebe opisuje koji su pacijenti primljeni, a ne kakva je nega pružena. Niko ovde neće tvrditi da bolja oprema daje bolje ishode, jer dokazi upućuju na osoblje, brzinu i organizaciju. Nijedna cifra neće biti data za pojedinca pre nego što neko pročita aktuelne nalaze. I reč rutinski neće se pojaviti na ovoj stranici, jer u intenzivnoj nezi ništa nije rutinsko za porodicu koja to proživljava.

Tamo gde vam je bolnica dala podatak o preživljavanju bez raspona i bez strukture pacijenata, pitajte koji su ga pacijenti dali i posmatrajte šta se dalje dešava.

Posle intenzivne nege

Izaći živ iz intenzivne nege je ishod koji bolnice broje. To nije ishod sa kojim pacijent živi. Jedna studija pratila je 7.656 pacijenata iz intenzivne nege i uporedila 5.215 preživelih sa bolničkim kontrolnim pacijentima koji su bili dovoljno bolesni da im treba prijem, ali im intenzivna nega nikada nije bila potrebna, a petogodišnja smrtnost kod preživelih iz intenzivne nege dostigla je 32,3 odsto naspram 22,7 odsto u kontrolnoj grupi, uz odnos hazarda od 1,33. Njihovi bolnički troškovi tokom tih pet godina bili su 51 odsto viši. Ta razlika ne znači da im je intenzivna nega naškodila. Znači da preživljavanje kritične bolesti ostavlja trag koji nadživi otpusno pismo, u vidu slabosti, ponovnih prijema i osnovne bolesti koja ih je tu i dovela.

Ono što iz toga sledi je praktično. Pacijentu koji napušta intenzivnu negu potreban je plan rehabilitacije, a ne samo datum otpusta, pisani spisak onoga što je oštećeno i onoga za šta se očekuje oporavak, kao i imenovani lekar koji će ga videti za nekoliko nedelja, a ne za nekoliko meseci. Za pacijenta koji avionom putuje kući u drugu zemlju, taj dokument je ceo predaja slučaja, a tim koji ga je i ranije pisao zna šta u njega spada.

Povratak kući u drugu zemlju

Otpust iz intenzivne nege je predaja slučaja, a za pacijenta koji avionom putuje kući to je jedina predaja koju će njegov lekar ikada dobiti. U dokument koji odlazi sa pacijentom spada pet stvari. Jasna izjava o tome šta se desilo i zašto, napisana za lekara koji nije bio prisutan. Razdvajanje oštećenja organa za koje se očekuje oporavak od oštećenja koje je trajno, jer lekar kod kuće ne može bezbedno da propisuje terapiju ako ne zna šta je šta, zatim mikrobiološki nalazi, uključujući svaki izolovani rezistentni mikroorganizam, jer to menja ono za čim bi lokalna bolnica posegnula pri ponovnom prijemu. Plan rehabilitacije sa polaznom tačkom, a ne neodređeno uputstvo da se opterećenje postepeno povećava. Na kraju, imenovan datum prve kontrole, uz osobu odgovornu da se ona i obavi. Dokument koji nosi svih pet putuje bolje od bilo koje usmene predaje, na bilo kom jeziku, kroz bilo koliko klinika.

Dokument koji putuje

Tražite sve to na engleskom tamo gde je to jezik koji vaš lekar čita.

Praćenje na daljinu zatim ide preko koordinatora koji je vodio prijem. Ta linija ostaje otvorena na WhatsApp aplikaciji i pošto je pacijent otišao kući, i ona spasava lokalnog lekara kome na brzinu treba jedan podatak iz boravka. Dogovorite to pre polaska. Traženje broja pod pritiskom, na stranom jeziku, na dan kada nešto krene naopako je situacija koju ovo treba da spreči, pa se istog dana javite lokalnom lekaru ako se jave groznica, otežano disanje koje se pogoršava, nova konfuzija, znatno manje mokrenje ili bol i otok jedne noge.

Intenzivna nega kada niste odavde

Udaljenost klinički menja malo, a praktično mnogo. Međunarodni pacijenti bivaju izneverani upravo u praktičnom delu.

Jezik, u trenutku kada je najvažniji

Razgovori o pristanku, dnevni izveštaji i svaki razgovor o ograničenjima lečenja su tri trenutka u kojima prevodilac čini razliku između porodice koja razume šta se dešava i porodice koja nagađa, a ovde je neposredno pokriveno sedam jezika, naime engleski, arapski, francuski, ruski, srpski, rumunski i španski, dok se sve ostalo organizuje na zahtev. Jedan koordinator se dodeljuje od prve poruke i ostaje uz slučaj do otpusta, što je u intenzivnoj nezi važnije nego bilo gde drugde, jer ista porodica svakog dana sluša isti izveštaj, a upravo kontinuitet osobe koja ga prenosi čini da taj niz ima smisla.

Boravak u blizini

Pacijentske sobe imaju ležaj za pratioca, pa jedna osoba, kada pacijent izađe iz intenzivne nege, spava u sobi do kraja hospitalizacije. Dok je pacijent još u jedinici, kancelarija za međunarodne pacijente pronalazi porodici smeštaj nadomak odeljenja, prevozi ih između smeštaja i bolnice i dočekuje ih na aerodromu kada slete. Obroci se pripremaju kao halal, vegetarijanski ili dijabetički, prema zahtevu odeljenja, a u zgradi je otvorena i prostorija za molitvu. Kada se želi lekar ženskog pola, zahtev ide odeljenju i ispunjava se kad god to raspored dozvoljava, pa to recite u prvoj poruci, a ne prvog jutra. Radioterapija i hemioterapija sprovode se na ovoj lokaciji uporedo sa hirurgijom, što mnogo znači kada komplikacija promeni plan, jer se ništa ne upućuje napolje i nikakva dokumentacija ne mora da putuje. Svaka jedinica određuje sopstveni raspored poseta oko lekarske vizite i primopredaje sestrinske smene, i neko to objasni prvog dana, što je razgovor koji treba obaviti pre prve posete, a ne na vratima.

Šta određuje troškove

Na ovoj stranici se ne pojavljuje nijedna cifra, iz računskog razloga. Naplata ide po danu i po onome što se potroši, pa bilo koji broj naveden pre nego što neko zna dužinu boravka ne opisuje ništa. Šest stvari pomera ukupan iznos. Broj noći, koji nadmašuje sve ostalo i koji niko ne može da predvidi prvog dana. Zatim mehanička ventilacija, jer postelja sa respiratorom košta više od postelje sa monitoringom u svakom zdravstvenom sistemu na svetu, pa onda bubrežna potpora, jer se dijaliza gotovo svuda naplaćuje posebno, pa onda koji se antibiotici i antimikotici koriste, jer lekovi za koje se poseže protiv rezistentnog mikroorganizma spadaju u skuplji deo. Koliko se krvi i koliko trombocita transfunduje. I da li u toku lečenja postane neophodna neka procedura, bilo da je reč o traheostomiji, drenu postavljenom u grudni koš ili trbuh, drenaži pod kontrolom radiologije ili drugom odlasku u operacionu salu. Dužina boravka nadmašuje ostalih pet zajedno.

Ova tabela se na telefonu pomera bočno. Prevucite je da biste došli do druge kolone.

Pitanja koja razdvajaju stvarnu ponudu za intenzivnu negu od one iz naslova
Pitajte ovo Zašto je odgovor važan
Šta pokriva dnevna cena intenzivne nege, a šta se naplaćuje dodatno Ovo jedno pitanje razdvaja stvarnu ponudu od one iz naslova brže od svakog drugog
Da li su mehanička ventilacija, dijaliza i krvni produkti unutar dnevne cene ili se naplaćuju posebno To su tri stavke za koje se najčešće pretpostavlja da su uključene i tri koje najčešće nisu
Da li cena pada kada pacijent pređe na odeljenje Postelja nivoa 2 košta manje od postelje nivoa 3, a neke ponude nose jednu cenu sve vreme
Šta se finansijski dešava ako boravak premaši procenu Dobijte taj odgovor dok je još teorijski, jer devetog dana niko ne pregovara dobro
Da li je planirana postoperativna noć već unutar hirurške ponude Obično jeste, a kasniji neplanirani prijem obično nije

Objavljeni paketi bolnica na ovom tržištu dosledni su po toj poslednjoj tački, pa to potvrdite pisanim putem za svoj slučaj. Cifra koja išta znači dolazi tek pošto lekar pročita aktuelne nalaze, a taj pregled ne košta ništa.

Šta organizujemo

Prijem u intenzivnu negu ostavlja porodicu u nepoznatom gradu bez ičega unapred isplaniranog. Praktični dogovori su deo nege.

1
Jedan koordinator vodi slučaj od prve poruke do otpusta, pa porodica dobija ime i direktan broj, a ne centralu, i ta osoba se ne menja na pola puta.
2
Neposredno je pokriveno sedam jezika, naime engleski, arapski, francuski, ruski, srpski, rumunski i španski, dok se sve ostalo organizuje na zahtev.
3
Smeštaj za porodicu pronalazi se sa ove strane, zajedno sa dočekom na aerodromu i dnevnim prevozom između smeštaja i odeljenja.
4
Kada pacijent pređe na odeljenje, ležaj za pratioca u sobi omogućava da neko prenoći tu do kraja hospitalizacije.
5
Halal, vegetarijanske i dijabetičke obroke priprema bolnička kuhinja, a u zgradi postoji prostorija za molitvu.
6
Za planirani prijem, pozivno pismo sa nazivom bolnice i imenom lekara koji vodi lečenje šalje se otprilike deset dana pre putovanja radi podnošenja zahteva za vizu, a kada pacijent odleti kući, isti koordinator se javlja na isti WhatsApp broj.

Saznajte ime tog koordinatora pre nego što se bilo šta dogovori. Bolnica koja ne može da ga navede već vam je rekla kako će teći naredne nedelje.

Šta treba da sadrži dnevni izveštaj

Porodicama se daju brojevi i umirivanje, a to su dve najmanje korisne stvari koje postoje. Koristan izveštaj odgovara na četiri pitanja po redu.

  • Koji je glavni problem danas, imenovan u jednoj rečenici, i da li je to isti problem kao juče.
  • Koji organi se podržavaju i da li je taj spisak duži ili kraći nego juče.
  • Koji je plan za narednih 24 sata, to jest šta tačno tim namerava da pokuša ili da prekine.
  • Šta bi promenilo plan, u bilo kom smeru, i na šta tim obraća pažnju.

Zapišite odgovore. Tokom dvonedeljne hospitalizacije ista porodica razgovara sa nekoliko lekara, ponekad na dva jezika, a beležnica četiri odvojena razgovora pretvara u jednu celinu.


U taj razgovor spada i peto pitanje, koje se retko pojavljuje. Postavite ga otvoreno. Šta tim očekuje da će pacijent moći da radi za tri meseca, jer odgovor razdvaja lekara koji misli o preživljavanju od onog koji misli o čoveku.

Pitanja koja nam postavljaju, česta pitanja o jedinici intenzivne nege

Koja je razlika između intenzivne i poluintenzivne nege

Odnos broja sestara i pacijenata i nivo podrške organima. Poluintenzivna nega, koja se ponekad naziva nivo 2 ili step-down, daje jednu sestru na dva pacijenta, invazivni monitoring i podršku jednom organu koji otkazuje. Intenzivna nega nivoa 3 daje jednu sestru na jednog pacijenta i podržava napredno disanje ili dva ili više organa istovremeno. Pacijentu za koga se kaže da mu treba nivo 2 nije potreban respirator, što je obično ono umirenje koje porodica zapravo traži, a retko rečenica koju dobije. Premeštaj u suprotnom smeru zbunjuje porodice jednako često. Prelazak sa nivoa 3 na nivo 2 doživljava se kao napuštanje, jer sestra koja je celu noć bila u sobi sada pokriva i postelju u susednoj sobi, a to je zapravo prva dobra vest u toku lečenja. Pitajte na kom je nivou vaš srodnik i pitajte ponovo kad god se odeljenje promeni, jer taj broj nosi više informacija nego bilo koji opis toga kako se pacijent oseća.

Da li je važno u koje doba dana je neko primljen

Malo, i manje nego što je važno odlaganje. U danskoj studiji sa 44.797 pacijenata, devedesetodnevna smrtnost bila je 44,2 odsto za prijeme van radnog vremena naspram 41,0 odsto u radnom vremenu, uz korigovani odnos šansi od 1,07 i 1,10 za vikende. Noću je prisutno manje iskusnog osoblja i radi manje službi. Korisnije pitanje je da li je specijalista intenzivne nege fizički u zgradi tokom noći u bolnici koju razmatrate.

Koliko sestara treba da bude

Jedna po pacijentu na nivou 3 i jedna na dva pacijenta na nivou 2. Nacionalna studija koja je obuhvatila svaki prijem odrasle osobe u intenzivnu negu u korejskim opštim i tercijarnim bolnicama tokom pet godina pokazala je da je bolnička smrtnost rasla kako se povećavao broj postelja po sestri, sa odnosom šansi od 1,17.

Da li je planirana noć u intenzivnoj nezi posle operacije znak bezbednije bolnice

Ne sama po sebi. Studija sa 2.011.265 pacijenata u 1.524 bolnice nije pronašla razliku u bolničkoj smrtnosti kod planiranog prijema u intenzivnu negu posle dvanaest velikih elektivnih nekardiovaskularnih operacija, a korist se pojavila samo u kardiohirurgiji, gde je premošćavanje nosilo razliku u riziku od 1,0 odsto. Postavite i korisnije pitanje. Šta se dešava ako trećeg dana zatreba neplanirana postelja.

Koliko dugo ljudi ostaju

Nijedan prosek ovde ništa ne znači, jer planirano prenoćište posle velike operacije traje jednu noć, dok respiratorna insuficijencija koja zahteva respirator traje nedelju dana ili duže. Dužina boravka je takođe pojedinačno najveći činilac troška hospitalizacije. Planirajte oko datuma sledeće procene.

Možemo li da ostanemo uz svog srodnika

Jedinice intenzivne nege određuju sopstveni raspored poseta, koji je izgrađen oko lekarske vizite i primopredaje sestrinske smene, i neko to objasni prvog dana, a kada pacijent pređe na odeljenje, ležaj za pratioca u sobi znači da jedna osoba prenoći tu do kraja hospitalizacije. Smeštaj za ostatak porodice organizuje kancelarija za međunarodne pacijente.

Šta treba da pitamo svakog dana

Četiri stvari. Koji je danas glavni problem i da li se promenio. Koji se organi podržavaju i da li se taj spisak širi ili smanjuje. Koji je plan za narednih 24 sata. I šta bi ga promenilo u bilo kom smeru. Zapišite odgovore, jer ćete tokom dugog boravka razgovarati sa nekoliko lekara, a beležnica te razgovore pretvara u jednu celinu.

Reference

  1. Harris S, Singer M, Sanderson C, et al. Impact on mortality of prompt admission to critical care for deteriorating ward patients, an instrumental variable analysis using critical care bed strain. Intensive Care Med. 2018;44(5):606-615.
  2. Han KT, Kim S. Impact of nursing policy on securing intensive care unit nurse staffing and in-hospital mortality. Intensive Crit Care Nurs. 2024;86:103807.
  3. Buck DL, Christiansen CF, Christensen S, et al. Out-of-hours intensive care unit admission and 90-day mortality, a Danish nationwide cohort study. Acta Anaesthesiol Scand. 2018;62(7):974-982.
  4. Rhodes A, Ferdinande P, Flaatten H, et al. The variability of critical care bed numbers in Europe. Intensive Care Med. 2012;38(10):1647-1653.
  5. Ohbe H, Matsui H, Kumazawa R, Yasunaga H. Postoperative ICU admission following major elective surgery, a nationwide inpatient database study. Eur J Anaesthesiol. 2022;39(5):436-444.
  6. Lee S, Kim G. Rapid response systems in hospital settings, an umbrella review. Intensive Crit Care Nurs. 2026;95:104463.
  7. Lone NI, Gillies MA, Haddow C, et al. Five-year mortality and hospital costs associated with surviving intensive care. Am J Respir Crit Care Med. 2016;194(2):198-208.

Napomena urednika

Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Doc. dr Pınar ACAR, Anesteziologija i reanimacija.

Poslednje ažuriranje:

Povezani tretmani

Prikaži sve