Pređi na sadržaj
Centar za skrining i dijagnostičko snimanje
Interventna radiologija · Radiologija

Centar za skrining i dijagnostičko snimanje

O ovom centru

Snimite zdravu osobu od glave do pete i nešto će se pojaviti.

Gotovo svaki put. Cista na bubregu, nodul u plućima, promena na nadbubrežnoj žlezdi, senka na jetri, disk koji je izbočen onako kako je izbočena većina diskova posle četrdesete. Aparat nije u kvaru kada prijavi te stvari. Radi tačno ono za šta je napravljen, a to je da opiše tkivo sa ogromnim brojem detalja, bez ikakvog stava o tome da li to tkivo uopšte nešto znači, a davanje tog stava jeste ceo posao i to je deo koji se izostavlja kada se snimanje prodaje kao proizvod.

Zato pitanje zbog kojeg ovo odeljenje postoji nikada nije da li snimak može nešto da vidi. Pitanje je da li vam nalaz pomaže.

Besplatna konsultacija

Pošaljite snimke i recite nam na koje pitanje želite odgovor

Pošaljite ranije snimke na disku ili kao izvorne datoteke snimanja, jer nalaz bez slika ne može ponovo da se pročita, a drugo mišljenje o jednom pasusu vredi vrlo malo. Priložite i najstarije snimke koje imate, jer nodul koji se nije promenio četiri godine nije ista stvar kao isti takav nodul viđen samo jednom. Recite nam otvoreno šta Vas brine, bilo da je to simptom, porodična istorija ili nalaz koji Vam je neko već pomenuo, jer to određuje koje snimanje ima smisla, a često određuje i da nijedno nema smisla. Navedite funkciju bubrega ako je znate, svaku raniju reakciju na kontrast, svaki ugrađeni metal ili uređaj, kao i da li ste već imali veliki broj snimanja. Ako ste trudni ili postoji ta mogućnost, recite to prvo.

103.000
Budući karcinomi projektovani na osnovu jedne godine CT snimanja u jednoj zemlji
Nejasno
Da li skrining celog tela poboljšava preživljavanje, rečima samih autora pregleda
1,2 odsto
Karcinomi pluća otkriveni u nacionalnom pilot programu skrininga, većina u ranom stadijumu
65 odsto
Koliko zapravo benigni rezultat biopsije pluća isključuje karcinom
80,5 prema 73,8
Procenat senzitivnosti sa podrškom softvera i bez nje u randomizovanoj studiji

Snimite zdravu osobu i nešto će se pojaviti

Dve stvari moraju da budu tačne pre nego što test ima smisla kod osobe bez simptoma, a druga je ona koja se preskače. Prva je da test može da pronađe bolest. Druga je da ranije otkrivanje menja ono što će se desiti toj osobi, a to je mnogo viši prag od prvog i mnogo ređe se dostiže, jer veliki broj stvari koje skener može da vidi ili nikada ne bi napravio problem ili se ne može popraviti time što se za njih sazna ranije.

Snimanje neobično često pada na tom drugom testu, iz razloga koji vredi razumeti. Savremeni skeneri izvanredno prikazuju sitne strukture, a ispostavlja se da je ljudsko telo puno sitnih struktura koje su prosto tu, oduvek su bile tu i nikome nikada ne bi naudile. Nodul u plućima, cista na bubregu, mala promena na nadbubrežnoj žlezdi, hemangiom u jetri, nodul štitaste žlezde, meniskus koji izgleda iskrzano. Svaka od tih stvari je stvarna. Svaka dobije rečenicu u nalazu, a svaka rečenica, kada se jednom napiše, mora da se nekako reši, što obično znači još jedan snimak za šest meseci, ponekad biopsiju, povremeno operaciju i uvek period u kojem osoba veruje da možda ima karcinom.

Taj lanac u literaturi ima ime. Kaskada. To je glavna šteta koju snimanje izaziva.

Ništa od toga nije argument protiv snimanja. To je argument za to da se pitanje postavi pre snimanja, a ne posle njega, šta će se uraditi sa svakim od mogućih odgovora. Ako neki nalaz ne bi promenio Vaše lečenje, ne bi promenio praćenje i ne bi promenio odluku pred kojom stojite, snimanje koje ga je pronašlo Vas je nešto koštalo, a nije Vam dalo ništa. Za to pitanje treba minut, a to je najvredniji minut u ovom odeljenju.


Pregled celog tela

MRI od glave do pete postao je jedan od najagresivnije promovisanih proizvoda u privatnoj medicini, koji kompanije prodaju direktno korisnicima, a ne propisuju ga lekari, uz argument koji zvuči neoborivo. Bez zračenja, jedan termin, sve pogledano, otkrijte na vreme.

Evo šta radiološka literatura zaista kaže o tome.

Šta su autori pregleda pronašli, a šta nisu

Pregledni rad iz 2026. godine u literaturi iz kliničkog snimanja ispitao je MRI celog tela kao opšte sredstvo skrininga kod ljudi bez simptoma. Tehnologiji odaje pošteno priznanje. Difuziono snimanje i brži protokoli akvizicije zaista su poboljšali ono što ovi snimci mogu da vide, nema jonizujućeg zračenja, a tehnika ima potvrđenu vrednost kod određenih grupa visokog rizika i u praćenju ljudi koji već imaju karcinom. Zatim izlaže problem. Primenu su pokrenuli interesovanje javnosti i kompanije koje snimanje prodaju direktno korisnicima, a ne dokazi, i pregled ih imenuje. I pacijenti i lekari ostaju nesigurni kako da postupaju sa slučajnim nalazima koje ovi snimci proizvode, što dovodi do daljeg testiranja i do onoga što autori opisuju kao psihološki teret neizvesnih dijagnoza. Po pitanju koje je najvažnije, da li bilo šta od toga dovodi do toga da ljudi žive duže ili bolje, pregled navodi da dokazi ostaju nejasni i zaključuje da ta praznina mora da se popuni pre nego što se široka primena može opravdati.

Zato to ne prodajemo. Razlog nema nikakve veze sa tim da aparat nije dostupan u ovoj zgradi. Razlog je to što je snimanje koje pouzdano proizvodi nalaze, a nepouzdano proizvodi korist, loša stvar da se prodaje nekome ko se oseća dobro i doputovao je izdaleka da bi bio umiren.

Postoji uža verzija koja se može braniti. Ljudi sa genetskim stanjem koje ih predisponira za više vrsta karcinoma, ljudi sa jakim i specifičnim porodičnim obrascem i ljudi koji su već pod onkološkim nadzorom čine drugačiju populaciju sa drugačijom prethodnom verovatnoćom, i za njih je snimanje celog tela promišljeno sredstvo, a ne maloprodajni proizvod. Ta razlika je ceo argument i ona zavisi od toga ko se snima, nikada od toga šta skener može.

Koja snimanja zaslužuju svoje mesto

Neki skrininzi zasnovani na snimanju spadaju u najbolje dokazane intervencije u medicini, a odbijanje snimanja celog tela je verodostojno samo ako služba jasno kaže koje skrininge preporučuje i kome.

Ova tabela se na uskom ekranu pomera u stranu. Prevucite je da biste videli sve kolone.

Snimanja koja nudimo ljudima bez simptoma i kome ih nudimo
Snimanje Kome je namenjeno Šta Vam kažemo prvo
Niskodozni CT pluća Sadašnji i bivši teški pušači u okviru odgovarajućeg starosnog raspona i niko drugi. Ovaj skrining funkcioniše i funkcioniše samo u toj grupi. Takođe daje lažne uzbune u otprilike jednom od dvanaest pregleda, a taj broj treba da znate pre prvog snimanja, a ne posle njega.
Mamografija sa tomosintezom Žene u starosnom rasponu za skrining, ranije i češće tamo gde porodična istorija ili poznat gen menjaju računicu. Gusto tkivo smanjuje ono što mamografija može da vidi, pa se gustina navodi u nalazu i o njoj se razgovara, a dopunski ultrazvuk ili MRI odlučuje se na osnovu toga, a ne na zahtev.
Kalcijumski skor koronarnih arterija Ljudi sa stvarno srednjim kardiovaskularnim rizikom, kod kojih bi rezultat prevagnuo u odluci o preventivnoj terapiji. Koristan upravo onda kada je lekar neodlučan. Bez vrednosti za nekoga ko je već na terapiji ili za koga se već zna da je niskog rizika, jer odgovor ionako ništa ne menja.
Ultrazvuk aorte Stariji muškarci sa pušačkom istorijom i svako ko ima srodnika u prvom kolenu sa aneurizmom aorte. Brzo, bezopasno, bez zračenja. Za pravu osobu to je jedan od testova sa najvećim prinosom u ovoj tabeli, a jedan uredan nalaz u kasnijem životnom dobu obično trajno zatvori to pitanje.
MRI celog tela Ljudi sa sindromom predispozicije za karcinom ili pod formalnim onkološkim nadzorom. Odbijamo ga za sve ostale, iz razloga navedenih iznad, a to odbijanje se tiče populacije koja se snima, a nikada aparata koji stoji u prostoriji.
CT pregled celog tela Nikome. Ne postoji grupa za koju je ovo pravi test. Odbijamo ga u potpunosti. On spaja problem slučajnih nalaza, koji ima MRI celog tela, sa dozom zračenja, što je najgora moguća kombinacija.

Red o plućima zaslužuje svoje brojeve, jer je to jedini skrining na ovoj stranici koji je u poslednje dve godine prešao iz dokaza u nacionalnu politiku i zato što su njegove štete stvarne i izbrojane, a ne odmahnute rukom.

Nacionalni pilot program u Izraelu trajao je od 2021. do 2024. godine u sva četiri državna zdravstvena fonda i obuhvatio je skrining 5.395 sadašnjih i bivših teških pušača niskodoznim CT snimanjem. Učestvovalo je nešto više od polovine ljudi koji su ispunjavali uslove. Karcinom pluća pronađen je kod 63 osobe, što je 1,2 odsto, a 57,9 odsto tih karcinoma otkriveno je u prvom ili drugom stadijumu, što je i smisao cele vežbe jer je tu bolest još izlečiva. Među snimcima označenim kao sumnjivi, udeo onih koji su se pokazali kao karcinom iznosio je 11,6 odsto za kategorije niže sumnje i 54,2 odsto za one visoko sumnjive, što znači da su lažno pozitivni nalazi iznosili 8,4 odsto, odnosno 0,7 odsto. Niko nije imao neposrednu ozbiljnu komplikaciju. Medijana čekanja od nalaza koji nije uredan do dijagnostičke procedure bila je 6,4 nedelje. Na osnovu toga, zemlja je skrining pluća dodala na nacionalnu listu zdravstvenih usluga.

Evo kako izgleda skrining koji funkcioniše. Obratite pažnju na to da su štete navedene, izbrojane i male, kao i na to da su kriterijumi za uključivanje uski.

Vredi pomenuti jednu uštedu, jer ne košta ništa dodatno. Isti niskodozni CT grudnog koša koji traži karcinom pluća prikazuje i kalcijum u koronarnim arterijama, a pregledni rad iz 2026. godine u radiološkoj literaturi zalaže se za to da se on navodi u nalazu. Ljudi koji ispunjavaju uslove za skrining pluća su, gotovo po definiciji, ljudi sa znatnim kardiovaskularnim rizikom, a ta informacija već postoji na snimcima, bez dodatnog snimanja, zračenja ili neugodnosti. Pregled je oprezan oko toga dokle to ide. Nijedna prospektivna studija još nije pokazala da postupanje po kalcijumu nađenom na ovaj način smanjuje srčane događaje, mada je dugoročno praćenje jedne randomizovane studije skrininga pokazalo da je navođenje kalcijuma u nalazu bilo povezano sa nižom kardiovaskularnom smrtnošću, najverovatnije zato što je ljude podstaklo na preventivno lečenje koje već nisu primali.

Šta sledi posle nalaza koji nije uredan

Sve u ovom odeljku spada pre zakazivanja bilo kakvog snimanja, jer snimanje nikada nije kraj procesa, a sledeći korak nosi najveći deo rizika.

Uzmite najčešći primer u snimanju, sumnjiv plućni nodul manji od dva centimetra, gde je očigledan potez da se uradi biopsija iglom kroz zid grudnog koša pod kontrolom CT snimanja, što je svuda standardna praksa i zvuči kao kraj priče. Studija iz 2026. godine iz turskih centara ispitala je koliko dobro ta biopsija funkcioniše.

Broj koji menja način na koji treba čitati negativnu biopsiju

Devedeset pet pacijenata sa sumnjivim nodulima od dva centimetra ili manje podvrgnuto je biopsiji iglom pod kontrolom CT snimanja između 2021. i 2024. godine. Svaka biopsija dala je dovoljno materijala za analizu. Ukupna tačnost bila je 89 odsto, senzitivnost 83 odsto, a specifičnost 94 odsto. Kada je biopsija rekla da je karcinom, bila je u pravu u 98 odsto slučajeva, zbog čega se na osnovu pozitivnog nalaza može postupati sa poverenjem. Kada je biopsija rekla da je benigno, bila je u pravu samo u 65 odsto slučajeva, što znači da je otprilike trećina nodula nazvanih benignim ipak bila maligna. Pneumotoraks, prodor vazduha u grudnu duplju, javio se u 30 odsto procedura, a oko četvrtini tih pacijenata bila je potrebna drenaža grudnog koša. Zaključak autora je nedvosmislen, a to je da se negativna biopsija iglom ne može sama po sebi smatrati bezbednom i da ovi noduli i dalje zahtevaju praćenje snimanjem ili hiruršku biopsiju.

Iz toga proizlaze tri pouke i one važe daleko izvan pluća.

Test koji je odličan u potvrđivanju bolesti često je slab u njenom isključivanju, a te dve osobine su odvojene, zbog čega je umirenje iz bilo kog ispitivanja dosledno teže dobiti nego uzbunu. Uzbuna dolazi lako. I procedura sa stopom komplikacija od 30 odsto nije nešto u šta treba ulaziti zato što je snimanje koje Vam nije ni trebalo pronašlo nešto što niste ni tražili, a upravo taj niz pokreće skrining celog tela.

Ono što radimo umesto refleksne biopsije je dosadno i delotvorno. Stari snimci se pronalaze i porede, jer stabilnost tokom dve ili više godina reši većinu nodula a da niko nije ni dodirnut, a utvrđeni kriterijumi veličine i rasta zatim određuju interval za svako ponovljeno snimanje, tako da se tamo gde je biopsija zaista potrebna put bira prema najmanjem riziku od komplikacija, a nikada prema najbržem terminu, i broj o pneumotoraksu Vam se kaže pre nego što na bilo šta pristanete.


Zračenje, pošteno izbrojano

Zračenje sa CT snimanja je poznat kancerogen. Rizik od bilo kog pojedinačnog snimanja je mali. Obe rečenice su istovremeno tačne. Razlog zbog kojeg druga ne poništava prvu jeste obim.

Jedna godina snimanja, izbrojana unapred

Istraživači su uzeli doze zračenja po organima iz multicentričnog registra CT doza, skalirali ih na 93 miliona CT pregleda urađenih kod 61,5 miliona pacijenata u Sjedinjenim Državama 2023. godine i projektovali koliko bi karcinoma tokom života ti pregledi na kraju izazvali. Brojka je bila približno 103.000, sa rasponom neizvesnosti od 96.400 do 109.500. Rizik po snimanju bio je najveći kod dece i adolescenata, ali zato što odrasli imaju mnogo više snimanja nego deca, na odrasle je otpalo 91 odsto ukupnog broja. Najčešći karcinomi koji iz toga proizlaze bili su karcinom pluća, debelog creva, leukemija i karcinom mokraćne bešike, dok je kod žena karcinom dojke bio drugi po učestalosti. CT abdomena i karlice kod odraslih proizveo je 37 odsto projektovanih karcinoma iz 32 odsto pregleda, a CT grudnog koša još 21 odsto. Analize osetljivosti pomerale su ukupan broj između 80.000 i 127.000 bez promene opšte slike. Autori su naveli da bi, ako se sadašnja praksa nastavi, karcinom povezan sa CT snimanjem vremenom mogao da čini oko 5 odsto svih novih dijagnoza karcinoma svake godine.

Pročitajte to pažljivo i poruka nije da je CT opasan. Poruka je da je CT ogromno koristan i ogromno prekomerno korišćen i da rešenje nije strah nego odabir.

Životno doba menja računicu više nego što većina ljudi očekuje. Posebna analiza iz 2026. godine o planiranju CT snimanjem pre ugradnje veštačkog ramena procenila je rizik od karcinoma koji se pripisuje zračenju tokom života prema životnom dobu i polu i utvrdila da on strmo opada kako pacijenti stare, sa 73,1 na 100.000 kod žena u pedesetim godinama na 9,6 kod žena u osamdesetim, pri čemu je rizik za štitastu žlezdu i pluća bio značajno veći kod žena nego kod muškaraca u srednjim starosnim grupama. Praktičan prevod toga je da je snimanje koje je kod osobe od osamdeset godina gotovo bez posledica stvarna odluka kod osobe od trideset pet godina i da isti zahtev dvoje pacijenata zaslužuje dva različita odgovora. Iz toga slede četiri navike. Ultrazvuk i MRI koriste se svuda gde daju odgovor na isto pitanje, a kod velikog broja abdominalnih, karličnih, mišićno-koštanih i dečjih problema oni to daju. Doza se određuje prema pitanju, a ne prema podrazumevanom protokolu, jer kontrolni snimak poznatog plućnog nodula zahteva delić doze prve dijagnostičke studije. Ponovljena snimanja se pre naručivanja upoređuju sa prethodnim, jer iznenađujući udeo snimanja ponavlja nešto što je u istoj godini već urađeno negde drugde, a kod svakog mladog pacijenta razgovor o tome da li je snimanje neophodno duži je, što je upravo onako kako i treba da bude.

Kontrast zaslužuje jednu rečenicu. Jodno kontrastno sredstvo koje se koristi u CT snimanju vrlo je bezbedno kod ljudi sa zadovoljavajućom funkcijom bubrega, a starije uverenje da ono često oštećuje bubrege znatno je revidirano kada su bolje kontrolisane studije razdvojile kontrast od bolesti koje su i dovele do snimanja. Gadolinijum koji se koristi u MRI snimanju nosi drugačiji skup razmatranja i savremena sredstva biraju se u skladu sa tim. Nijedno se ne daje bez provere funkcije bubrega i ranijih reakcija i nijedno se ne uskraćuje iz nejasne opreznosti kada ga dijagnoza zaista zahteva.

Kako da pročitate nalaz koji ste dobili

Radiološke nalaze piše jedan lekar za drugog, jezikom napravljenim radi preciznosti, a ne radi umirenja, a danas ih pacijenti pročitaju prvi. To neslaganje izaziva ogromnu količinu straha koji se mogao izbeći.

Ova tabela se na uskom ekranu pomera u stranu. Prevucite je da biste videli sve kolone.

Šta rečenica znači, a šta ljudi čuju
Izraz Šta je radiolog time mislio
Bez akutnih promena Ništa ovde ne zahteva pažnju danas. To nije tvrdnja da je sve normalno i ne obuhvata ono što snimanje nije ni bilo napravljeno da prikaže, zbog čega uredan CT glave ne isključuje veliki broj uzroka glavobolje.
Ne može se isključiti Postoji mogućnost koju ovo snimanje ne može da isključi, što je obično izjava o granicama testa, a ne sumnja u vezi sa Vama. Gotovo svako snimanje nešto ne može da isključi.
Preporučuje se klinička korelacija Same slike ne daju konačan odgovor, a odgovor zavisi od Vaših simptoma i pregleda. To je poruka lekaru koji Vas je uputio, a ne upozorenje Vama.
Verovatno benigno, predlaže se kontrola Vrlo verovatno bezopasno, a kontrolni snimak postoji da potvrdi stabilnost, a ne zato što je neko zabrinut. U ovoj kategoriji živi većina slučajnih nalaza i ovde se stvara najviše strepnje.
Tehnički ograničena studija Pokret, građa tela, metal ili vreme snimanja pokvarili su kvalitet slika, pa negativan nalaz nosi manju težinu nego obično. Ova rečenica je važnija od gotovo svake druge, a najčešće se preskače.
Uporediti sa ranijim snimanjem Radiolog nije imao Vaše stare snimke i poručuje Vam da bi se tumačenje promenilo da ih je imao. Slanje starih snimaka često vredi više od ponavljanja novog.

Uz svaki nalaz koji ovde izdamo ide i sažetak napisan jednostavnim jezikom za Vas, pored tehničkog nalaza napisanog za Vašeg lekara, a oba govore istu stvar. Tamo gde nalaz treba objasniti, to se dešava u razgovoru, a nikada u jednom pasusu.


Gde softver zaista pomaže

Veštačka inteligencija u radiologiji preprodavana je deceniju, a sada je, u malom broju uskih zadataka, zaista dobra. Skrining dojke je najjasniji među njima, a dokazi su neobično jaki jer je neko sproveo pravu randomizovanu studiju.

Švedska studija MASAI randomizovala je 105.934 žene na skrining uz podršku softvera ili na standardno dvostruko čitanje od strane dva radiologa bez softvera, a zatim ih je pratila zbog intervalnih karcinoma, to jest karcinoma koji se pojave između dva kruga skrininga i predstavljaju ono što je skrining propustio. Stope intervalnog karcinoma bile su 1,55 na hiljadu uz softver i 1,76 bez njega, što je rezultat koji nije inferioran prema unapred utvrđenoj granici same studije. Senzitivnost je bila značajno veća uz softver, 80,5 odsto prema 73,8 odsto, a prednost se održala kroz sve uzraste, kroz sve gustine dojke i za invazivni karcinom. Specifičnost je ispala identična, 98,5 odsto u obe grane. Dodatno otkrivanje nije koštalo ništa u pozivima zdravih žena na dodatne preglede. Interventna grana je takođe imala manje intervalnih karcinoma agresivnijih tipova, a opterećenje čitanjem je palo.

Zaista dobro i sa jasnim granicama. Sistematski pregled objavljen 2025. godine povlači tu granicu.

Pregledom 31 studije koje obuhvataju više od dva miliona skrining pregleda, autori su utvrdili da softver korišćen kao drugi čitač ili kao sredstvo za trijažu održava ili blago poboljšava senzitivnost uz očuvanu specifičnost i da može da smanji obim čitanja za 40 do 90 odsto. Softver korišćen samostalno postigao je tačnost uporedivu sa radiolozima u kohortama iz stvarne prakse. Ali su izričito naveli da je izvesnost ograničena nedoslednim dizajnom studija, oslanjanjem na obogaćene skupove podataka u nekim procenama tačnosti i nepotpunim praćenjem intervalnih karcinoma u nekoliko velikih studija, te su zaključili da su transparentno izveštavanje, standardizovana evaluacija i dugoročne populacione studije i dalje potrebni pre nego što se softver može smatrati samostalnim čitačem.

Tako se on ovde i koristi. Softver pomaže radiologu i određuje prioritete u listi za čitanje. On ne potpisuje nalaz.

Šta ne nudimo

Paketi takozvanih menadžerskih pregleda spadaju među najveće proizvode medicinskog turizma koji se prodaju iz Istanbula, a stranica o skriningu koja izbegava tu temu je neiskrena.

Ne prodajemo paket snimanja i laboratorijskih analiza nekome ko nema simptome ni faktore rizika. Komercijalna logika tih paketa je da više testova opravdava veći iznos, a klinička posledica je da se zdrava osoba izlaže nizu ispitivanja izabranih po cenovniku umesto po njenoj istoriji bolesti. Ono što radimo umesto toga jeste pregled na kojem neko uzme tu istoriju, utvrdi za koje od skrininga iz gornje tabele zaista ispunjavate uslove i naruči upravo njih, što je za mnoge ljude manje testova nego što su očekivali, a povremeno nijedan.

Ne radimo ni CT celog tela kod zdravih ljudi, ni u jednom životnom dobu, ni za jedan paket. Obrazloženje je navedeno iznad i ono ne popušta pred zahtevom.

Ne radimo panele tumorskih markera kao skrining. Te analize krvi napravljene su za praćenje ljudi koji već imaju dijagnozu, rastu kod dugog niza potpuno bezopasnih stanja, a puštene u zdravu populaciju stvaraju mnogo više lažnih uzbuna nego što otkriju karcinoma. Svaka uzbuna donosi snimanje, snimanje pronađe nešto slučajno, a taj niz je do sada već poznat.

I ne izdajemo snimak bez pripadajućeg tumačenja. Snimci sa nalazom u jednom redu i bez razgovora jesu proizvod, a ne usluga, i tako neko završi u avionu za kuću noseći rečenicu o promeni koju mu niko nije objasnio. Svaku studiju ovde tumači subspecijalista za tu oblast tela, o njoj se razgovara sa lekarom koji je uputio pacijenta kada od nje zavisi odluka, a pacijentu se objašnjava jezikom koji može da ponovi svom lekaru.

Vredi imenovati jednu granicu radi potpunosti. Skrining koji nije snimanje pripada drugim delovima bolnice, pa skrining grlića materice, testiranje na nasledne gene za karcinom i procena porodične istorije stoje uz službe napravljene za to, a ovo odeljenje snima ono što te službe zatraže.

Kako izgleda poseta

Manje snimanja nego što većina ljudi očekuje i više razgovora pre toga.

1

Pitanje, zapisano pre nego što se bilo šta zakaže

Šta Vas brine, koji simptomi postoje, šta je već snimano i kada. Zatim odluka o tome koje snimanje odgovara na to pitanje i da li je ijedno uopšte potrebno. Značajan deo upita završi se ovde, savetom i bez zakazanog termina.

2

Stari snimci pribavljeni i učitani

Svaka ranija studija koju možete da nabavite učitava se pre pregleda, jer je poređenje najmoćnije sredstvo u ovom odeljenju, a stabilan nalaz ne zahteva nikakvu dalju radnju. Jurenje snimaka iz druge bolnice je zamorno i to radimo mi, nikada se ne prepušta Vama.

3

Bezbednosne provere koje traju četiri minuta

Funkcija bubrega, ranije reakcije na kontrast, trudnoća tamo gde je to relevantno, a za MRI pažljiv popis ugrađenog metala, pejsmejkera, kohlearnih implanta, klipseva na aneurizmi i zaostalih fragmenata. O klaustrofobiji se pita unapred umesto da se otkrije u aparatu, a njome se može upravljati kada se za nju zna.

4

Samo snimanje

Ultrazvuk traje petnaest do trideset minuta. CT traje nekoliko minuta. MRI traje između dvadeset i pedeset minuta, u zavisnosti od toga šta se ispituje i koliko sekvenci pitanje zahteva. Protokoli se podešavaju prema pitanju umesto da se pokreću podrazumevano, a radiolog je dostupan tokom studije kako bi se neočekivan nalaz mogao odmah ispitati umesto na drugom pregledu.

5

Rezultati, u dve verzije

Zvaničan nalaz za lekare i jednostavan sažetak za Vas, u kojem piše šta je nađeno, šta to znači i šta se, ako išta, dešava dalje, sa navedenim datumom. Odlazite sa samim snimcima u standardnom formatu koji može da otvori svaka bolnica na svetu, što je važnije nego što većina ljudi shvata dok im ne zatreba drugo mišljenje.

Dolazak u Istanbul

Snimanje je najprenosivija usluga u bolnici, a to ima dve strane.

Za drugo mišljenje o snimcima koje već imate nije potrebno nikakvo putovanje. Pošaljite snimke, a subspecijalista radiolog ih ponovo pročita i izda nov nalaz, što ima smisla kada je nalaz dvosmislen, kada se nalaz i klinička slika ne slažu ili pre pristanka na operaciju na osnovu jednog jedinog čitanja. Tamo gde je novo snimanje zaista potrebno, dva do tri dana pokrivaju konsultaciju, snimanja i lični pregled sa rezultatima, a tamo gde sledi biopsija pod kontrolom snimanja, predvidite pet do sedam dana kako bi i procedura i njena provera bile urađene ovde, umesto da se jedna od njih obavlja na aerodromu. Većina državljana ulazi u Tursku bez vize ili sa elektronskom vizom koja se popunjava onlajn za nekoliko minuta, a pozivno pismo izdajemo tamo gde je potrebno za zahtev. Prevodioci standardno pokrivaju turski, engleski, arapski, ruski i nemački jezik, a druge jezike po dogovoru, dok se nalazi izdaju na engleskom i turskom jeziku uz preveden jednostavan sažetak za lekara koji će po njemu postupati. Prevoz sa aerodroma i obližnji hotel organizuju se uz termine tako da snimanja, rezultati i svaka naknadna procedura stanu u jednu radnu nedelju. Pratilac je dobrodošao, a za svakoga ko će biti u sedaciji zbog procedure pratilac je obavezan.

Jedno pošteno upozorenje o putovanju radi snimanja. Ako je snimanje koje želite dostupno u Vašoj zemlji, obično je bolje uraditi ga tamo i poslati nam snimke, jer se tako izbegava putovanje, a slike ostaju u sistemu koji će Vas kasnije voditi. Putovanje zaslužuje svoje mesto kada se traži stručnost, a ne aparat, što u praksi znači složeno tumačenje, subspecijalistička druga mišljenja, procedure pod kontrolom snimanja i situacije u kojima snimanje i odluka o lečenju moraju da se dese u istoj nedelji.

Šta utiče na cenu

Ponude dolaze po snimanju, što zvuči jednostavno i prikriva gotovo sve što je važno.

Najveći uticaj ima to koliko se regiona tela ispituje i koliko sekvenci svaki od njih zahteva. MRI jednog kolena i MRI cele kičme dele jednu reč i ništa više, a isto važi i za CT grudnog koša u odnosu na studiju grudnog koša, abdomena i karlice. Kontrast je drugi činilac, jer studija sa kontrastom zahteva sredstvo, kanilu, period posmatranja posle snimanja i prethodno proverenu funkciju bubrega. Sedacija ili opšta anestezija, potrebna kod neke dece i kod teške klaustrofobije, u potpunosti menja strukturu troška, jer uvodi anesteziologa, period oporavka i drugi niz razgovora o pristanku u ono što je trebalo da bude ambulantni pregled od dvadeset minuta. Procedura pod kontrolom snimanja naplaćuje se kao procedura. Zatim postoje delovi koje je lako izostaviti iz ponude, a koji isplivaju kasnije. Da li je nalaz uključen, što zvuči apsurdno dok ne naiđete na paket u kojem se tumačenje naplaćuje posebno. Da li ga čita subspecijalista ili opšti radiolog. Da li dobijate same snimke ili samo nalaz, što odlučuje o tome da li je drugo mišljenje uopšte igde moguće. Da li je kontrolno snimanje, ako ga prvo preporuči, u okviru iznosa. Da li se naplaćuje konsultacija na kojoj se odlučuje šta se snima. I da li je prevod nalaza uključen.

I Vaše sopstvene okolnosti utiču na to. MRI jednog regiona kod osobe koja mirno leži jednostavna je studija. Isti zahtev kod osobe koja ne može da leži ravno, ima pejsmejker, teža je od navedenog ograničenja stola ili joj je potrebna sedacija predstavlja drugačiji posao, a navođenje iste cene za oba slučaja bilo bi obmanjujuće.

Četiri pitanja pretvaraju iznos u nešto uporedivo. Navedite tačnu studiju, sa regionima i time da li se koristi kontrast. Pitajte ko tumači nalaz i koja je njegova subspecijalnost. Pitajte da li dobijate izvorne snimke. I pitajte koliko bi koštalo preporučeno kontrolno snimanje, jer slučajni nalazi često vode do njega. Na sva četiri pitanja odgovaramo pisanim putem pre nego što se bilo šta zakaže.

Kada se vratite kući

Svaka epizoda snimanja stvara obavezu, a to je gotovo uvek obaveza da se nešto uradi kasnije, a ne danas.

Ako neki nalaz zahteva kontrolno snimanje, odlazite sa datumom, vrstom snimanja, tačnim regionom i razlogom napisanim na jednom listu po kojem može da postupi bilo koje radiološko odeljenje. Taj list postoji zato što najčešći propust u celoj ovoj oblasti nije pogrešna dijagnoza, nego kontrola koja se nikada nije desila, gde je nađen verovatno benigni nodul, preporučen je snimak za šest meseci, preporuka je živela u četvrtom pasusu nalaza, a niko je nikada nije zakazao. Pišemo i Vašem lekaru sa istim informacijama, a podsetnik šaljemo u predviđenom roku. Sačuvajte snimke i čuvajte ih u standardnom formatu, a ne kao fotografije ekrana. Oni su poređenje koje svako buduće snimanje čini lakšim za tumačenje, a nodul iza kojeg stoje četiri godine stabilnih ranijih snimaka nije događaj, dok je isti takav nodul viđen prvi put razlog za obradu. Čuvanje Vas ne košta ništa, a sledećem radiologu štedi veliki deo nagađanja koje čitanje od pet minuta pretvara u šestomesečno praćenje.

Ako snimanje ovde reši neko pitanje, u prepisci to izričito piše, jer nalaz koji samo nabraja ono što je viđeno prepušta lekaru koji je uputio pacijenta da sam izvede zaključak, a upravo kod izvođenja zaključaka stvari krenu naopako. A tamo gde nalaz zahteva lečenje, predaja odgovarajućoj specijalnosti odvija se odavde i nikada se ne prepušta Vama da je organizujete iz druge zemlje.

Često postavljana pitanja

Da li da uradim MRI celog tela kao kontrolni pregled?
Ne ako se osećate dobro i nemate specifičan rizik, i mi ga po toj osnovi ne nudimo. Pregledni rad iz 2026. godine u literaturi iz kliničkog snimanja odao je tehnologiji pošteno priznanje, navodeći stvarni napredak u difuzionom snimanju i odsustvo jonizujućeg zračenja, a zatim je izložio problem. Primenu su pokrenuli interesovanje javnosti i kompanije koje snimanje prodaju direktno korisnicima, a ne dokazi, pacijenti i lekari ostaju nesigurni kako da postupaju sa slučajnim nalazima koje ono proizvodi, a ta neizvesnost stvara dalje testiranje i psihološki teret. O tome da li poboljšava preživljavanje, autori pregleda naveli su da dokazi ostaju nejasni. Kod ljudi sa sindromom predispozicije za karcinom ili onih koji su već pod onkološkim nadzorom to je drugačije sredstvo koje se može braniti.
Koliko zračenja zaista nosi jedan CT snimak?
Malo po snimku, a znatno zbirno, zbog čega je odabir važniji od straha. Istraživači su doze po organima skalirali na 93 miliona CT pregleda urađenih u Sjedinjenim Državama 2023. godine i projektovali približno 103.000 karcinoma tokom života iz te jedne godine, pri čemu su studije abdomena i karlice kod odraslih dale 37 odsto njih. Rizik po snimanju najveći je kod mladih, a posebna analiza iz 2026. godine utvrdila je da rizik koji se pripisuje zračenju tokom života pada sa 73,1 na 100.000 kod žena u pedesetim godinama na 9,6 kod žena u osamdesetim. Dakle, snimanje bez većih posledica u osamdesetoj godini stvarna je odluka u trideset petoj, a ultrazvuk ili MRI koristi se svuda gde daje odgovor na isto pitanje.
Da li skrining karcinoma pluća funkcioniše?
Da, kod sadašnjih i bivših teških pušača u okviru odgovarajućeg starosnog raspona i ni kod koga drugog. Nacionalni pilot program u Izraelu obuhvatio je skrining 5.395 takvih ljudi niskodoznim CT snimanjem između 2021. i 2024. godine i našao karcinom pluća kod 1,2 odsto njih, pri čemu je 57,9 odsto otkriveno u prvom ili drugom stadijumu, kada je bolest još izlečiva. Među sumnjivim snimcima, 11,6 odsto iz niže kategorije i 54,2 odsto visoko sumnjivih pokazalo se kao karcinom, pa su lažno pozitivni nalazi iznosili 8,4 i 0,7 odsto. Nije bilo neposrednih ozbiljnih komplikacija, a medijana čekanja do dijagnostičke procedure bila je 6,4 nedelje. Zemlja ga je nakon toga dodala na nacionalnu listu zdravstvenih usluga.
Biopsija mi je bila benigna. Da li je time sve završeno?
Kod malog sumnjivog plućnog nodula nije, i to iznenađuje ljude. Studija iz 2026. godine na 95 pacijenata sa nodulima od dva centimetra ili manje koji su podvrgnuti biopsiji iglom pod kontrolom CT snimanja utvrdila je ukupnu tačnost od 89 odsto, pri čemu je pozitivan nalaz bio tačan u 98 odsto slučajeva. Benigni nalaz bio je tačan samo u 65 odsto slučajeva, što znači da je otprilike trećina nodula nazvanih benignim bila maligna. Pneumotoraks se javio u 30 odsto procedura, a oko četvrtini tih pacijenata bila je potrebna drenaža grudnog koša. Autori su zaključili da se negativna biopsija iglom ne može sama smatrati bezbednom i da praćenje snimanjem ili hirurška biopsija ostaju neophodni.
Da li veštačka inteligencija čita moj snimak?
Softver ovde pomaže i određuje prioritete. On ne potpisuje nalaz. Dokazi u skriningu dojke su jaki, jer je švedska randomizovana studija na 105.934 žene utvrdila senzitivnost od 80,5 odsto uz podršku softvera prema 73,8 odsto za standardno dvostruko čitanje, identičnu specifičnost od 98,5 odsto, stopu intervalnog karcinoma koja nije inferiorna i smanjeno opterećenje čitanjem. Sistematski pregled iz 2025. godine, koji je obuhvatio 31 studiju i više od dva miliona pregleda, složio se da softver dobro funkcioniše kao drugi čitač ili sredstvo za trijažu i da može da smanji obim čitanja za 40 do 90 odsto, uz napomenu da su transparentno izveštavanje, standardizovana evaluacija i dugoročne populacione studije i dalje potrebni pre nego što bi se mogao smatrati samostalnim čitačem.
U nalazu piše da se nalaz ne može isključiti. Treba li da brinem?
Obično ne, jer taj izraz opisuje granice testa, a ne sumnju u vezi sa Vama, i gotovo svako snimanje nešto ne može da isključi. Radiološke nalaze piše jedan lekar za drugog, jezikom napravljenim radi preciznosti, a pacijenti ih danas čitaju prvi, što izaziva mnogo straha koji se mogao izbeći. Verovatno benigno uz predloženu kontrolu znači vrlo verovatno bezopasno, pri čemu kontrolni snimak potvrđuje stabilnost. Tehnički ograničena studija je izraz koji zaista nešto znači, a najčešće se preskače, jer znači da negativan nalaz nosi manju težinu nego obično. Uz svaki nalaz koji ovde izdamo ide i sažetak jednostavnim jezikom, koji istu stvar kaže običnim rečima.
Možete li da pregledate snimke koje već imam bez mog putovanja?
Da, i to je često najkorisnija stvar koju ovo odeljenje radi. Pošaljite snimke, a ne nalaz, jer nalaz ne može ponovo da se pročita, a drugo mišljenje o jednom pasusu vredi vrlo malo, i priložite najstarije studije koje imate jer poređenje reši više nalaza nego bilo koje novo snimanje. Subspecijalista radiolog ih ponovo pročita i izda nov nalaz. To ima smisla kada je nalaz dvosmislen, kada se nalaz i klinička slika ne slažu ili pre pristanka na operaciju na osnovu jednog jedinog čitanja. Ako je novo snimanje dostupno tamo gde živite, obično je bolje uraditi ga tamo i poslati nam snimke nego putovati avionom.
Koliko dugo treba da planiram boravak u Istanbulu?
Nikakav boravak za drugo mišljenje o postojećim snimcima, jer se to rešava na daljinu. Dva do tri dana kada je potrebno novo snimanje, što pokriva konsultaciju na kojoj se odlučuje šta se snima, sama snimanja i lični pregled sa rezultatima. Pet do sedam dana kada sledi biopsija ili drenaža pod kontrolom snimanja, kako bi se i procedura i njena provera desile ovde, umesto da se jedna od njih pokušava na aerodromu. Termini se grupišu tako da sve stane u jednu radnu nedelju, a tamo gde nalaz zahteva dalje lečenje, predaja odgovarajućoj specijalnosti organizuje se odavde.

Reference

  1. Smith-Bindman R, Chu PW, Azman Firdaus H, et al. Projected lifetime cancer risks from current computed tomography imaging. JAMA Internal Medicine. 2025;185(6):710-719.
  2. Lee J, Cyphers E, Beutler BD. Brief communication, the clinical opportunities and ongoing challenges with whole-body MRI for screening. Clinical Imaging. 2026;138:110907.
  3. Maya R, Liora V, Dorith S, et al. Feasibility assessment of implementing lung cancer screening among current and former heavy smokers, a national pilot program in Israel 2021-2024. Lung Cancer. 2026;219:109536.
  4. Cengiz SK, Demirer E, Baysal T, et al. Diagnostic utility and limitations of CT-guided transthoracic fine-needle aspiration biopsy in Lung-RADS 4 pulmonary nodules of two centimetres or less. Annals of Saudi Medicine. 2026;46(3):225-233.
  5. Kalva SR, Fucich D, Perry AJ, et al. Temporal trends and estimated lifetime attributable radiation risk of preoperative planning computed tomography for primary shoulder arthroplasty. Shoulder and Elbow. 2026.
  6. Mozafary M, Rezaeifar M, Naghavi M, Kazerooni EA, Stillman AE, Raggi P. Integrating cardiovascular screening in lung cancer screening. The British Journal of Radiology. 2026.
  7. Gommers J, Hernstrom V, Josefsson V, et al. Interval cancer, sensitivity, and specificity comparing AI-supported mammography screening with standard double reading without AI in the MASAI study. The Lancet. 2026;407(10527):505-514.
  8. Jassim G, Otoom O, Nair B, Hashem J. Performance of artificial intelligence in breast cancer screening programmes, a systematic review. BMJ Open. 2025;15(12):e111360.

Napomena urednika

Napisao medicinski urednički tim Biruni Hospital. Proverio Doc. dr Yunus Emre AKPINAR, Radiologija.

Poslednje ažuriranje: